Klimu kao prosječno stanje vremena određuju srednje vrijednosti, ali i kolebanja klimatskih elemenata. S obzirom na to da je klima najvažniji stanišni čimbenik, nužno ju je motriti, opisivati, analizirati i pratiti njezine promjene. Prikupljeni su podaci o vrijednostima temperature zraka (°C), količine oborine (mm) i relativne vlažnosti zraka (%) za meteorološke postaje Grič, u središtu grada, i Maksimir, u suburbanom dijelu grada. Na osnovi promatranih i mjerenih klimatskih elemenata izračunati su različiti klimatski indeksi koji pobliže opisuju klimu grada Zagreba. Analiziran je i trend Palmerova indeksa oštrine suhoće (scPDSI). Temperatura zraka (°C), količina oborine (mm), kao i iznos potencijalne evapotranspiracije (mm) imali su znatno više vrijednosti u središtu grada u odnosu na suburbani dio grada. Suburbani dio grada humidniji je u odnosu na središte grada. Trend Palmerova indeksa oštrine suhoće za travanj, srpanj i kolovoz upućuje na povećanje aridnosti na području Zagreba.

Odumiranjem stabala mijenjaju se stanišne prilike u šumskom ekosustavu, uslijed čega dolazi do promjene mikroklime i mikrobiološke aktivnosti tla. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi razlike u mikroklimi staništa te u enzimatskoj aktivnosti šumskog tla u trima šumskim progalama i trima šumskim sastojinama obične jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950). Od mikroklimatskih elemenata mjerene su temperatura zraka, temperatura tla, relativna vlažnost zraka i volumetrijska vlažnost tla. Za određivanje kemijskih svojstava tla te dehidrogenazne i proteolitičke aktivnosti tala prikupljeni su kompozitni uzorci tla s dubine od 0 do 10 cm. U šumskim progalama utvrđene su značajno više vrijednosti temperatura zraka i tla te značajno niže vrijednosti relativne vlažnosti zraka i volumetrijske vlažnosti tla nego u šumskoj sastojini. Provedenim istraživanjem nisu utvrđene značajne razlike u kemijskim svojstvima tala između šumskih progala i sastojina. Zbog nesignifikantnih promjena kemijskih karakteristika tla, nisu utvrđene značajne promjene u enzimatskoj aktivnosti tala u progalama u odnosu na šumske sastojine. Temperatura zraka i temperatura tla povezane su s dehidrogenaznom aktivnosti tala, dok su temperatura tla i volumetrijska vlažnost tla povezane s proteolitičkom aktivnosti tala u šumskim progalama. Kemijska su svoj­stva tla također imale značajan utjecaj na enzimatsku aktivnost, jer se povećanjem udjela organske tvari, dušika, humusa i ugljika u tlu povećava i enzimatska aktivnost šumskih tala. Najveće korelacije enzimatske aktivnosti i kemijskih svojstava tla utvrđene su za proteolitičku aktivnost šumskih tala. Enzimatska aktivnost šumskih tala bila je najveća na početku vegetacijskog razdoblja u uvjetima optimalne temperature i vlažnosti tla.

Osutost krošanja stabala jedan je od indikatora vitalnosti šumskoga drveća. Cilj je istraživanja bio analizirati osutost krošanja stabala obične jele i obične smreka s bioindikacijske plohe u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Iz Upisnika Razine 1 Nacionalnoga programa motrenja oštećenosti šumskih ekosustava prikupljeni su podaci o osutosti krošanja stabala obične jele i obične smreke s bioindikacijske plohe u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Vrijednosti samokalibriranoga Palmerova indeksa oštrine suhoće (scPDSI) prikupljene su s mrežne aplikacije KNMI Climate Explorer. S obzirom na osutost krošanja i mortalitet stabala obična jela i obična smreka dobre su vitalnosti na bioindikacijskoj plohi. Suša je utjecala na značajnu osutost krošanja stabala obične smreke, dok kod obične jele to nije bio slučaj. Potrebno je nastaviti promatranje vitalnosti šumskoga drveća te povećati broj ploha s motrenjem osutosti krošanja stabala, klime i ostalih ekoloških čimbenika u Nacionalnom parku.

Tree dieback is a complex process involving negative impact of various abiotic, biotic and anthropogenic factors. Climate change, comprising all those effects, is generally considered as the largest threat to forest ecosystems in Europe. Although the scale of climate change impacts on forests is not yet fully understood, especially on the regional or species level, significant damage seems to be caused by weather extremes, such as drought and strong winds. With the expected increase in the number, length, and/or intensity of extreme weather events in Croatia, research into the causes of tree mortality is both important and timely. Silver fir is the most damaged and endangered conifer tree species in Croatia. The dieback of silver fir can be attributed to various factors, therefore the goals of this research were to determine the mortality of silver fir trees (by number and volume) for various causes of mortality, among which the climatic and structural parameters were of most interest. The twenty-year data for tree mortality in pure silver fir stands in the area of Fužine (Gorski kotar, Croatia) were collected and analysed. The largest number and volume of dead trees was caused by complex (multiple causes) dieback in the overstorey (0,75 N/ha, 2,35 m³/ha), and the smallest (0,17 N/ha, 0,02 m³/ha) by dieback of supressed trees. No significant differences were determined regarding the timing of tree death for different causes of mortality. Climatic parameters (drought, air temperature, PET) and structural parameters of the stands (tree DBH, social position, crown diameter, shading, physiological maturity) as well as plot inclination were found to be the factors of a significant influence on the mortality of silver fir trees.

SummarySalvage cutting is a frequent operation to remedy the dieback of silver fir trees (Abies alba Mill.), which results in reduced stand canopy density and formation of forest gaps. This study was conducted in the beech-fir forest range of mountainous Croatia. The aim of the study was to determine microclimate conditions and natural regeneration in large and small forest gaps. Microclimate elements were measured and the density of plants from natural regeneration determined within forest gaps, in forest gap edge areas, and in control plots. Soil temperatures were significantly affected by changes in forest gap sizes with respect to the values of air temperatures, and were highest within the gaps as compared to gap edge areas and control forest stands. Microclimate had a significant affect on the number of small seedlings of silver fir and common beech in the large forest gaps, while this was not the case for the small forest gaps.