Abuse and neglect of children is a public health issue at a global, European, and Croatian level, with significant rates of morbidity and mortality. Actual circumstances of a health crisis generate and aggravate a series of risk factors for child abuse and neglect at the level of the child and parent characteristics, family dynamics and the wider social environment. Isolation and quarantine possibly leading to social exclusion, represent a serious risk for child abuse and neglect, possibly also being the reason for fewer reports. This paper reviews clinical and empirical studies related to the rates of abuse and neglect of children during health and other crises in other countries. It also analyses trends of recent data of the Ministry of Interior with practical guidelines for improved child protection in this period.

Budući da danas odrastanje gotovo neizostavno uključuje i svakodnevnu uporabu modernih tehnologija, važno je ispitati na koji način i u kojem vremenskom okviru mladi provode vrijeme na internetu i društvenim mrežama. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati opće navike korištenja internetom i društvenim mrežama kod adolescenata srednjoškolske dobi u Republici Hrvatskoj (N=1806). Online upitnikom, konstruiranim za potrebe ovog istraživanja putem Google Forms platforme, ispitana je nekolicina čimbenika provođenja vremena na internetu i društvenim mrežama. U rezultatima su detaljno izložene aktivnosti adolescenata po pojedinim društvenim mrežama, kao i čimbenici povezani s adolescentima u kontekstu mrežnih aktivnosti. Rezultati upozoravaju da se tijekom vremena mijenjaju preferencije korištenja društvenim mrežama kod adolescenata, ali i upućuju na sklonost upuštanja mladih u rizična ponašanja poput upoznavanja ili dopisivanja s nepoznatim osobama. Navedeno upozorava na potrebu za kontinuiranom doedukacijom stručnjaka, ali i roditelja, koja će pratiti navike djece i mladih, kao i implementaciju strukturiranih modaliteta rada s djecom i mladima o sigurnom korištenju internetom.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba; 2 Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom,

No abstract

U posljednjem se desetljeću sve veći broj istraživanja bavi posljedicama elektroničkog nasilja po mentalno zdravlje djece i mladih, a rezultati sustavno pokazuju da je elektroničko nasilje u porastu te da su posljedice po mentalno zdravlje negativne kako za žrtve, tako i za počinitelje. U svijetu, Europi i Hrvatskoj nastoje se razviti i evaluirati učinkoviti programi preventivnih aktivnosti elektroničkog nasilja usmjereni na djecu, mlade, stručnjake, roditelje i sve one koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece. Zajednička su obilježja provođenja uspješnih preventivnih programa oko kojih se većina autora slaže edukacija učenika, nastavnika, stručnih suradnika i roditelja, njihova suradnja, korištenje kvalitetnih interaktivnih edukativnih sadržaja te znanja o postupanju po protokolu u slučajevima elektroničkog nasilja.