Verbal fluency (VF) is a good indicator of a child's academic prowess and later academic success. The goal of the present study was to examine the association between VF and inhibitory control. An additional goal was to examine the developmental trajectories of VF in relation to the grade and gender of the children. The sample for this study consisted of 210 children attending grades 1 to 3. Children's performance was measured on two VF tasks: semantic fluency and phonological fluency. As a measure of inhibitory control we used a number of commission errors committed on the Multiple Choice Reaction Test. The results of this study indicate the lack of association between VF and inhibitory control. Children improved significantly in VF from grade 1 to grade 3. In relation to gender, girls outperformed boys on the test of phonological fluency but not on the test of semantic fluency. Given the importance of VF, these skills need to be tackled during the elementary school period and even earlier in preschool.

Cilj rada bio je prikazati rezultate Programa socijalnopedagoških intervencija za učenike koji su u rizičnoj skupini razvijanja problema u ponašanju. Program se provodio u trima osnovnim školama na području grada Tuzle u Bosni i Hercegovini, a realiziran je tijekom 2016./2017. školske godine. Provedena je procjena 500 učenika (248 dječaka i 252 djevojčice) u dobi od 10 do 15 godina, od čega je izdvojeno 86 učenika (39 dječaka i 47 djevojčica) kod kojih je procijenjeno da su u rizičnoj skupini za razvoj problema u ponašanju. Za procjenu je korištena Achenbachova dimenzionalna klasifikacija poremećaja ponašanja (Achenbach, Rescorla, 2001), a da bi se utvrdili efekti Programa, učenici su testirani u inicijalnoj, medijalnoj i finalnoj fazi. Strukturiranim pedagoškim postupcima putem skupnoga i individualnog pristupa došlo je do promjene u ponašanju učenika prema društveno poželjnim modelima. Skupni i individualni susreti s učenicima realizirani su u trajanju od dva sata tjedno, a Programom su putem radionica educirani nastavnici i roditelji. Da bi se prikazale promjene kod učenika s eksternaliziranim i internaliziranim problemima, korištene su deskriptivne statističke metode na Youth Self Report skalama. Programom je potvrđeno očekivanje da će, pravovremenom identifikacijom učenika rizičnih za nastanak problema u ponašanju i pravovremenom i adekvatnom socijalnopedagoškom intervencijom u radu s djecom i njihovim roditeljima, doći do pozitivnih pomaka u ponašanju.

Cilj rada je utvrditi povezanost zastupljenosti pojedinih faktora rizika i učešća nastavnika u ostvarivanju preventivnog djelovanja škole. Uzorak ispitanika u ovom istraživanju čine 450 učenika osnovne škole, oba spola. Istraživanje je realizovano u Općini Doboj Istok i Gračanica, i to u osnovnoj školi Klokotnica, Brijesnica, Lukavica i Hasan Kikić. Primijenjena su tri upitnika, dva standardirirana: ASEBA Youth Self-Report - YRS (Achenbach, 2007.) i Modificirani upitnik za procjenu nivoa rizičnosti/potreba (YLS/MCI) autora Andrews i Hoge (1994) i jedan kreiran za potrebe istraživanja. Za obradu podataka korišteni je statistički program SPSS 20.0. za operativni sistem Microsoft Windows. U dokazivanju metrijskih svojstava skala korišten je Cronbach alfu koeficijent. U odradi podataka korištene su metode deskriptivne statistike, t-test, ANOVA, diskriminacijska funkcija i regresijska analiza. Rezultati regresijske analize pokazuju da su značajni prediktori: slab školski uspjeh, ponavljanje razreda, velik broj neopravdanih izostanaka, neprimjeren odnos prema nastavnicima/autoritetima, neprimjereno ponašanje prema vršnjacima u školi. S obzirom na predznak koji je vezan uz pojedine koeficijente može se zaključiti da je učešće nastavnika u ostvarivanju preventivnog djelovanja škole veoma važna stavka, kada je u pitanju djelovanje na rizične faktore na nivou škole.

Cilj rada je utvrditi razlikuju li se srednjoškolci u gradu Živinice u izraženosti kognitivnih stilova uvjetovanih kockanjem s obzirom na spol, dob i vrstu škole. Istraživanje je provedeno u na uzorku od 340 učenika oba spola (170 učenika i 170 učenica) u srednjim školama na području grada Živinice. Zastupljeni su učenici od 1-4 razreda, a dob ispitanika se kreće od 16 do 18 godina. Za potrebe istraživanja korištena su dva mjerna instrumenta: Zambardov upitnik vremenske perspektive eng. Zimbardo TimePerspective Inventory (ZTPI), (Zimbardo i Boyd, 1999), Međunarodni fond varijabli ličnosti (eng. Internacional personality item pool-IPIP) (Goldberg, 1999). Podaci su prikupljeni putem samoiskaza. Rezultati istraživanja pokazuju da je prosječna starosna dob muških ispitanika koji nisu igrali neku od igara na sreću 16,74 godine, dok su oni koji su igrali neku od igara na sreću u prosjeku stari 17,01 godinu. Od ukupno 112 učenika koji su se izjasnili da su igrali neku od igara na sreću, njih 85 ili 68,00% su učenici četverogodišnje strukovne škole, dok je 27 ili 60,00% učenici gimnazije. . Između ženskih učenika sklonih i onih koji nisu skloni kockanju dobivena je statistički značajna razlika u ekstraverziji, jednoj od petofaktorskih dimenzija ličnosti (P<0,05).