Rad obrađuje dimenzijske značajke utovarnoga prostora forvardera, a koje norma ISO 13860 (2016) određuje trima dimenzijama zasnovanim na neposrednom mjerenju (duljina utovarnoga prostora, širina između držača tereta, visina držača tereta) te dvjema posrednim (računske) dimenzijama (površina poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visina težišta tereta). Iako za te pokazatelje utovarnoga prostora forvardera norma ISO 13860 (2016) daje definicije, za dva računska pokazatelja nije objašnjen način njihova izračuna te na kojim se dimenzijama utovarnoga prostora zasnivaju.Poticaji za pisanje ovoga rada jesu: 1) pojašnjenje važnosti poznavanja dimenzijskih pokazatelja utovarnoga prostora forvardera, 2) izrada prijedloga načina izračuna poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visine težišta tereta forvardera te 3) određivanje dodatnih potrebnih mjernih dimenzijskih značajki utovarnoga prostora.Na osnovi predloženih mjerenja prikazane su dimenzije, ali i računske značajke utovarnoga prostora osmokotačnoga forvardera Komatsu 875.

Forest roads, as a prerequisite for high-quality forest management, should be optimally distributed in order to avoid negative environmental impacts and to best fulfill their task. In the design phase of forest roads, it is necessary to know which factors influence most the volume of earthworks to enable the designer to best adapt to the terrain requirements. In this paper the impact of an average cross terrain slope and carriageway value of a forest road on cut and fill volume is analyzed. The research was carried out in the area of the management unit Trovrh–Kik, characterized by irregular terrain with slopes ranging between 27 and 58%, and on some micro locations even up to 84%. On eight forest roads, based on standard cross-section profiles, the influence of the average cross terrain slope and carriageway value (difference between ground level and grade level) of the forest road on the cut and fill volume per 1 m of the forest road route was analyzed. The obtained coefficients of determination indicate a strong correlation between the cut volume and carriageway value (R2 = 0.6841), and a moderate correlation between the fill volume and carriageway value (R2 = 0.5619). Unlike the influence of carriageway value on the cut and fill volume, the correlation between the cross terrain slope and fill volume is weak (R2 = 0.2076) or moderate in the case of the cut volume (R2 = 0.3167). On the basis of the analyzed standard cross-section profiles, it was determined that the carriageway value was 0.051 m, where the difference between the cut and fill volume was minimum and the average actual carriageway value was determined to be −0.09 m. It can be concluded that, on terrains with large and varying slopes, there is no unique model or terrain factor that could describe the earthworks required in the construction of a forest road. However, it is beyond doubt that the increase in the carriageway value and cross terrain slope caused the increase in the aforementioned volumes.

Izvoženje drva forvarderima, obilježava kotrljanje drva na kotačima, prihvat i sakupljanje sortimentnom metodom izrađenoga drva hidrauličnom dizalicom, iz čega proizlazi i zahtjev za paralelnom mrežom sekundarnih šumskih prometnica međusobnoga razmaka dvostrukoga dosega dizalice. Rad se bavi prikazom: 1) dimenzijskih i masenih značajki forvardera u svijetlu norme ISO 13860 (2016) te 2) plana raspodjele tereta forvardera kojega je razvio njemački Kuratorij za šumski rad i šumsku tehniku (KWF), s ciljem pomoći šumarskim stručnjacima pri nabavci, odnosno korištenju ovih šumskih vozila. Za primjerni forvarder odabran je teški osmokotačni forvarder Komatsu 875, za koji su na osnovi mjerenja prikazane njegove dimenzijske i masene značajke, kao i plan raspodjele tereta s ciljem njegove ocjene. Kritički osvrt je dan i na normu ISO 13860 (2016) s obzirom na neobuhvaćanje nekih dimenzijskih (duljina i visina prednjeg te stražnjeg prepusta forvardera, kutovi i polumjeri prohodnosti vozila) i masenih (položaj točke težišta) pokazatelja forvardera, a koje opisuju i/ili služe modeliranju njegove kretnosti pri izvoženju drva s obzirom na smjer i uzdužni nagib terena. Isto tako, norma izrijekom ne spominje niti jedan pokazatelj okolišne pogodnosti (npr. nominalni tlak na podlogu).

Svrha ovog članka detaljno je pojašnjenje problematike funkcionalnog pristupa utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno jednoznačnog i ujednačenog utvrđivanja gustoće cesta i relativne otvorenosti promatrane šumske površine koja se najčešće prikazuje na razini gospodarske jedinice. Navedena dva parametra predstavljaju neizostavne čimbenike u kasnijoj fazi planiranja optimalne mreže šumskih prometnica. Kao vodič postupka otvaranja šuma poslužio je važeći Pravilnik o provedbi mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 106/2015, 65/2017, 77/2017 i 84/2018), koji propisuje način izrade Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. U ovome radu prikazani su korisni alati unutar dva najzastupljenija GIS programska paketa: komercijalnog ArcGIS programa te besplatnog QGIS programa (eng. open source). Detaljno su prikazani i pojašnjeni GIS alati unutar oba programa, a koji mogu pomoći pri izradi Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. Ovaj stručni rad sadrži korisne informacije za sve koji se bave problematikom utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno optimalnog planiranja šumskih cesta, te za utvrđivanje stvarnog stanja gustoće cesta i relativne otvorenosti šuma kojom gospodare.