Temeljni cilj i svrha rada jest potvrditi nemogućnost revitalizacije bez ozbiljne, odgovorne i ciljane populacijske politike, procijeniti demografski revitalizacijski potencijal (koji uza sve negativnosti demografske slike Hrvatske još uvijek postoji) i postaviti demografsku problematiku u temelj razvoja i opstanka suvremene Hrvatske. Sve su analize potvrdile izrazitu negativnost svih parametara i nemogućnost zaustavljanja negativnih procesa bez ozbiljnije intervencije države stimulativnom populacijskom politikom i uključivanjem hrvatske dijaspore u gospodarske, političke i revitalizacijske procese u zemlji. Metodologijski je pristup usmjeren samo na osnovne sadržaje, procese, veze i odnose, kako bi se kroz njih pokazala dramatičnost vremena i stanja u kojem se Hrvatska nalazi. Posebno su primjenjivane spoznaje o zakonitostima što ih stanovništvo razvija u prostoru. Najvažniji rezultat razmatranja problematike jest spoznaja kako Hrvatska, usprkos dugogodišnjim negativnim trendovima svih demografskih procesa, još uvijek ima demografski potencijal u zemlji, a posebno u dijaspori, i može poticajnom populacijskom politikom zaustaviti izumiranje i naglo starenje ukupne populacije te pokrenuti revitalizaciju svojega stanovništva u interesu gospodarskoga razvoja i vlastite budućnosti.Ključne riječi: prirodni pad, depopulacija, starenje, izumiranje, revitalizacija Stjepan Šterc, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno--matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/2,

No abstract

Glavni je cilj ovog rada potvrditi važnost jasnoga distinkcijskog određenja predmeta interesa historijske geografije kroz znanstveno utemeljena načela, te definirati historijskogeografski teorijski koncept kao ishodišni pristup široj problematici geografije kao znanosti. Jedan od temeljnih problema teorijskog razmatranja historijske geografije od njezinih početaka kao samostalne discipline bilo je nejasno pozicioniranje njene predmetno-sadržajne osnove i određenje njezina graničnog ekstenziteta u okviru znanstvenog sustava geografije. Komparativnim pristupom i teorijskom analizom povijesnog i geografskog aspekta istraži-vanja determinirani su historijskogeografski faktori, a njihov interaktivan odnos postavljen kao preduvjet za razumijevanje objektivne prostorne stvarnosti te projiciranje i predviđanje odnosa u prostorno-vremenskom kontinuumu. Nakon detaljne analize problematike u radu, pregleda dosadašnjih teorijskih razmatranja i sinteza rezultata istraživanja, potvrđene su opće geografske te definirane specifične historijskogeografske zakonitosti kao integrativne poveznice prirodnoga i društvenoga znanstvenog sustava.Ključne riječi: historijska geografija, teorijski koncept, definiranje discipline Historical Geography -the Basic Identity of the Geography DisciplineThe aim of this work is to acknowledge the value of clear, distinct definitions of the historical geography field of interest through scientifically founded principles, as well as to define the theoretical concept of historical geography as the fundamental approach to the wider issues of social geography (and geography in general). One of the crucial issues of the theoretical discussion of historical geography, since its beginnings as an independent discipline, has been the issue of the unclear position of its subject-matter and contextual ground, and the definition of its limits within the frame of the scientific system of geography in general. Using the comparative approach and theoretical analysis of the historical and geographical aspect of the research, historical-geography factors have been determined, and the interactive relation of those factors has been superposed as a prerequisite for the understanding of the pragmatic space reality, and for the prediction of future relations in the space time continuum. Following the detailed analysis of those issues, the overview of the analysis that has been done so far, and the synthesis of the research results, the general geographical principles have been confirmed, and specific historical-geographical principles have been defined as the integrative connection between the natural and social science system.

UNSTRUCTURED This is a peer review report for ms#30831.

Pristup u radu iz 2010. godine iste autorice (suautorice) razmatrao je i postavio temeljni identitet historijske geografije kao fundamentalne geografske discipline (u smislu njezine sekundarne fundamentalnosti), dok je cilj ovoga rada u okviru teorijskoga koncepta sagledati primjenjivost historijskogeografskih pristupa i spoznaja u brojnim planiranjima i spoznajno-analitičkim definiranjima prostornih zakonitosti i modela. Metodološki se sustav zasniva primarno na misaonim (logičkim ili filozofskim) metodama, uvažavajući teorijske pristupe geografije i povijesti i potvrđujući opravdanost historijskogeografskih analiza u razumijevanju objektivne stvarnosti u geografskom prostoru, a rezultati promišljanja opravdavaju značenje historijske geografije u znanstvenome, obrazovnom i planerskom sustavu. Razmatrajući zakonitosti, uvjetovanost te funkcionalno razumijevanje i modeliranje u dvije osnovne filozofske kategorije -prostoru i vremenu, historijska geografija i njezine spoznaje ključna su pretpostavka razumijevanja prostorno-vremenske uvjetovanosti u planiranju regionalnih (prostornih) jedinica ili cjelina.Ključne riječi: historijska geografija, teorijske postavke, primjenjivost historijskogeografskih spoznaja Theoretical Postulates of Historical-geographical Cognition ApplicabilityThe former approach of the 2010 paper written by the same author (co-author) has observed and placed the basic identity of historical geography as the fundamental geography discipline (within the meaning of its secondary particularity), whilst this work aims to consider the appliance of the historical-geographical approach and epistemology in numerous planning and gnostically-analytical definitions of spatial laws and models. Doing honour in this way to the theoretical geography and history approaches, the methodological system is primary based on speculative (logical or philosophical) methods and is affirming the justifiability of historical-geographical analysis in objective reality comprehension in geographical space, with the research results justifying the meaning of historical geography in the scientific, educational and planning system. Taking into account the laws, conditionality and functional understanding and modelling within the two basic philosophical categories of space and time, historical geography and its cognitions form the crucial presumption of space-time conditionality understanding in future regional (spatial) units or complex planning.