Based on the comparative morphophysiological analysis of the seedlings Koelreuteria paniculata Laxm. produced in a generative manner by using one line of the oldest half-sib tree and two lines of younger half-sib trees, data regarding the seedlings' features and the variability of the plant breeding are presented. Recorded parameters are the indexes which point to the influence of age over biological reproduction. This paper also puts forward that the variability of the seedlings exerts an influence on the selection of mother trees, and provides the technology of production of breeding plants with desired features and its practical usage in landscape architecture, horticulture and forestry. Namely, by selecting the superior genotypes and with their breeding, different sorts of koelreuteria (China-tree) could be synthesized and thanks to the high level of general adaptability would provide reciprocally high productivity of studied parameters and be the base material for plants for specific purposes.

The relation between health condition and aesthetic value of green spaces was studied in Pionirski Park. Mean ratings of these values were compared and analyzed for different plant categories (broadleaf trees, coniferous trees broadleaf shrubs, evergreen shrubs and coniferous shrubs). It was concluded that in Pionirski Park broadleaf trees have higher aesthetic values than coniferous trees. Total aesthetic value of coniferous trees is lower than that of broadleaf trees, because the latter are infested by pests and diseases of assimilation organs, which have been present for many years in high degrees of infestation and infection. It was concluded that coniferous trees were significantly degraded thanks to inadequate maintenance, by which their aesthetic value was reduced and their life span significantly shortened. It is extremely important to research the current health condition of green spaces and to determine what reclamation measures are necessary to conserve and enhance its authenticity, cultural-landscape heritage and aesthetic value

The study focuses on describing key events in the flowering phenophases of woody taxa that promote practical landscape sustainability and design planning. Apart from the beginning of flowering, the full development and the duration of phenophases are important for landscape architecture, consumers, and pollination. The phenological patterns of 13 woody taxa were monitored for 16 years through 90,860 phenological observations from the BBCH scale for the period 2007–2022. Growing degree days were determined by combining phenological and climatic data and a linear trend was used to assess phenophase tendencies. Mann–Kendall and Sen’s slope tests and Spearman’s correlation coefficient were used to assess statistical significance. Shifts in flowering indicated warming trends, reflecting various changes in phenology. Early flowering taxa were affected the most, but plants shifted phenophases in both directions (earlier and later in the year). Repeated flowering (and occasionally fruiting) and even third flowering, as seen in 2022, can significantly affect biodiversity and lead to plant–pollinator asynchrony and changes in ecosystem functioning, ecological interaction, and landscape design. A list of native and introduced taxa and their adaptation mechanisms to climate change are provided and can be used for sustainable landscape design and nature-based solutions in landscape architecture.

Gradski parkovi kao otvoreni prostori i dijelovi sustava zelenih površina urbanih sredina važan su element cjelokupne strukture grada. Načini njihovog korištenja uvjetovani su razvojem životnog standarda, načinom života i različitim potrebama urbane populacije. Prema konceptu projektiranja parkova koji je primjenjivan do kraja 20. Stoljeća, parkovi su oblikovani tako da omogućavaju aktivno i pasivno korištenje kroz različite oblike rekreacije (šetnja, sjedenje, trčanje, igra djece i druge aktivnosti), no oni u današnje vrijeme ne zadovoljavaju sve zahtjeve suvremenih korisnika te zahtijevaju suvremeniji, odnosno postmoderni kontekst promatranja. Naime, u dosadašnjem procesu pejzažnog oblikovanja nedostaje važan preduvjet za projektiranje kvalitetnih parkova, a to je uvažavanje potreba i očekivanja korisnika. Budući da se temom parkova bave različite discipline, od tehničkih do humanističkih, kao rezultat interdisciplinarnog pregleda literature, u smislu korisnika prostora, izdvojeni su kriteriji za procjenu kvalitete parkova: pristupačnost prostora; pogodnost za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost); ugodnost boravka (u zavisnosti od mikroklimatskih uvjeta – mogućnosti zasjene, sigurnost prostora itd.) i društvenost (mogućnost ostvarivanja socijalnih aktivnosti). Ciljevi su: (1) utvrditi značaj odabranih kriterija kvalitete u procjeni uspješnosti projektiranja gradskih par­kova; i (2) ocijeniti upotrebni potencijal gradskog parka Tašmajdan u Beogradu korištenjem odabranih kriterija kvalitete. U istraživanju je korištena metoda anketiranja na uzorku od 300 korisnika. Anketiranje je provedeno prema utvrđenom protokolu metodom slučajnog uzorka, tokom rujna kao mjeseca u kojem vremenski uvjeti pogoduju odvijanju aktivnosti na otvorenom prostoru. Na temelju anketnog upitnika utvrđena je struktura ispitanika (spol, dob, stupanj obrazovanja, ekonomske mogućnosti i dr.) i njihovi stavovi o predmetu istraživanja: pristupačnosti, pogodnosti za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost parka), ugodnost prostora i mogućnosti ostvarivanja socijalnih aktivnosti, održavanja parka, postojanje sukoba sa drugim korisnicima parka i dr. U odnosu na socijalni način korištenja prostora vrednovan je upotrebni potencijal istraživanog parka postavljanjem pitanja, kako bi se ustanovilo koliko se park uspješno koristi (pojedinačna ili grupna posjeta parku, razgovor sa drugim korisnicima parka itd.). Obrada i analiza podataka izvršena je Microsoft Office Excel 2007 i statističkim programom SPSS (Statistical Package for Social Sciences) version 10.0 (SPSS, Chicago, IL.). Pregledom i interpretacijom rezultata izvedeni su zaključci: – Položaj i pristupačnost gradskog parka ispitanici su ocijenili srednjom ocjenom od 4.54, što ukazuje na njihovo zadovoljstvo blizinom stanica gradskog prijevoza i mogućnošću dolaska u park pješice. Povezanost prostornih cjelina u parku stazama i mogućnost kretanja stazama u željenom pravcu koje kod korisnika stvaraju sigurnost, također su ocijenjene visokom srednjom ocjenom (4.36). Dobra pristupačnost i unutarnja povezanost, uz osjećaj sigurnosti povećavaju uporabni potencijal parka. – Na temelju stavova ispitanika o raznovrsnosti sadržaja i opremljenosti prostora za različite vrste aktivnosti prepoznat je nedostatak sadržaja posebno namijenjenih mlađim dobnim skupinama (tinejdžeri), ali i i starijoj populaciji (sportski tereni, dječija igrališta, stolovi i klupe u hladu). Također nedostaje uslužni prostor za iznajmljivanje bicikala i rola, kao i ograda oko parka. Istraživanjem različitih vrsta aktivnosti i potreba korisnika evidentirani su i sukobi različitih grupa korisnika istog prostora. – Ukupna ugodnost prostora Tašmajdanskog parka je ocijenjena kao vrlo dobra (4.06). Međutim, ispitanici daju najnižu ocenu za udobnost klupa u parku i neodostatak prostora za sjedenje koji su u hladu. – Kako 77 % ipitanika posjećuje park s prijateljima i 51 % ispitanika razgovara s drugim korisnicima parka, dobiveni rezultati ukazuju da sa socijalnog gledišta korištenja prostora park ispunjava svoju funkciju. Rezultati ukazuju da na kvalitetu gradskih parkova bitno utječu upravljanje i održavanje. Stoga je neophodno uvođenje jasno prepoznatljive službe koja će se baviti upravljanjem i održavanjem parka. Rezultati istraživanja ukazuju na upotrebljivost četiri korištena kriterija za procjenu upotrebnog potencijala parka. Dobiveni rezultati daju podlogu za izradu preporuka za unapređenje procesa pejsažnog oblikovanja i projektiranja u gradu, u cilju poboljšanja kvalitete parkova i zadovoljavanja potreba korisnika za određenim vrstama aktivnosti, što će unaprijediti i samu razinu korištenja ovih prostora.

The paper analyses historical, compositional and functional values of one of the most frequent open space in central zone of Belgrade - Trg Republike. Based on gathered data from terrain, cartographical and literary data genesis of the space, functionality and composition characteristics were analyzed, as well as degree of the usage. It is concluded that neither degree of functionality nor the compositional value of Trg Republike do not satisfy in full, although the degree of usage is very high, as a result of position in the very center of the town, as well as the important surrounding objects