Prostorno planiranje na području Šibensko-kninske županije od druge polovice 20. stoljeća P e t r a R a d e l j a k Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska e-mail: radeljak@geog.pmf.hr SAŽETAK U kontekstu preispitivanja učinkovitosti suvremenoga prostornog uređenja u Hrvatskoj te usporedbe s naslijeđem uređenja prostora koje je utjecalo na njegovo oblikovanje od druge polovice 20. stoljeća, u radu je izložen razvoj prostornoga planiranja za područje Šibensko-kninske županije (upravno-teritorijalno organizirane 1997.). Prema dostupnim izvorima rekonstruiran je slijed izrade i donošenja prostornih planova kroz tri razvojna razdoblja, te analizirani planovi višega reda prema osnovnim planskim postavkama. Prvo razdoblje trajalo je od završetka rata do sredine 1970-ih, kada je dovršena izrada prvoga republičkog prostornog plana. Drugo razdoblje trajalo je do 1992. Krajem ovoga razdoblja donesen je drugi Prostorni plan Hrvatske, a nakon stjecanja neovisnosti uveden je novi upravno-teritorijalni ustroj državnoga prostora. Treće razdoblje započelo je 1992. godine. Unutar svakoga razdoblja prepoznatljive su: makrorazina (republička/državna), mezorazina (makroregionalna i regionalna) i mikrorazina (lokalna).Unatoč u planovima propagiranim težnjama za optimalnim i racionalnim gospodarenjem prostorom te zaštitom okoliša, na području Šibensko-kninske županije ostaje niz naslijeđenih i novih konflikata u prostoru: od problema prevelike koncentracije stanovništva i gospodarskih funkcija u priobalnim središtima, pogodovanja parcijalnim interesima i kapitalu, prevelikoga zauzimanja prostora građevinskim područjima, te objektima sekundarnoga stanovanja s velikim udjelom bespravne gradnje u priobalnom pojasu, do nedovoljno osmišljenih razvojnih alternativa. Važan mehanizam u nošenju s prostorno-razvojnim disparitetima trebalo bi biti sustavno planiranje koje će integralno promatrati prostor, a koordinacija planiranja trebala bi biti jača na (makro)regionalnoj razini. Preduvjet održivoga prostornog razvoja jačanje je prostorno-planskih službi i institucija, među ostalim stručnjacima različitih disciplina, kvalitetna izrada prostornoplanske dokumentacije interdisciplinarnom suradnjom i, nadasve, primjena planskih postavki strožim mehanizmima nadzora i sankcija.Ključne riječi: prostorno planiranje, prostorno-planska dokumentacija, prostorno-razvojni dispariteti, Šibensko-kninska županija, Primorska Hrvatska.

Cilj rada bio je istražiti razvojne probleme Žumberka u kontekstu njegove periferič-nosti unutar Središnje Hrvatske te položaja uz državnu granicu sa Slovenijom. U skladu s tim razmotreni su problemi demografskog razvoja i demografskih struktura, socijalnoekonomskog razvoja, gravitacijske usmjerenosti te opremljenosti i upotrebe stanova toga područja (koji su prostorno diferencirani unutar pograničnog pojasa Žumberka). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni i tablično analizirani. Terenskim anketnim istraživanjem te metodom istraživačkog razgovora ispitani su intenzitet cirkulacija stanovništva uz granicu, funkcionalna usmjerenost na pojedine centre u Hrvatskoj i Sloveniji, promjene koje je donijela primjena Schengenskog sporazuma te perspektive naselja u pograničnom pojasu Žumberka. Primjenom SWOT analize zaključno su prikazane prednosti i nedostaci razvoja Žumberka te prilike i prijetnje u njegovu razvoju.Ključne riječi: pogranična područja, periferija, razvojni problemi, transgranična cirkulacija, Žumberak Development Problems of the Žumberak Border RegionThe objective of this research was to analyse the development problems of Žumberak in the context of its peripheral position within Central Croatia, and its position at the state border with Slovenia. Taking this into account, problems of demographic development, demographic structures, socio-economic development, gravitational orientation, housing standards, and usage of houses of this area have been spatially differentiated and studied within the border zone of the Žumberak region.Data obtained from several sources were statistically processed, and analysed in tabular form. The intensity of commuting of the border zone inhabitants, functional orientation of the border area to individual centres in Croatia and Slovenia, changes caused by implementation of the Schengen Agreement, and perspectives of settlements located in the border zone were examined using a questionnaire survey and interviews in the field. Using the technique of SWOT analysis, the strengths, weaknesses, opportunities, and threats to further development of Žumberak have been analysed.

U radu se daje pregled formiranja digitalnih baza podataka o klizištima u svijetu i stanja u Hrvatskoj. Kao primjer izabrane su države iznimno ugrožene padinskim procesima i/ili one koje imaju razrađene i dostupne baze klizišta (npr. Japan, Kina i Novi Zeland). Prikazuju se parametri od kojih su pojedine baze načinjene (Italija, Slovenija i Hrvatska) te daje prikaz preporučenih kategorija pri izradi inventara i baza klizišta na svjetskoj razini. Također se iznosi pregled osnovne terminologije, iznimno važne u istraživanju i evaluaciji podložnosti padina klizanju, hazarda i rizika. Dostupnost podataka u Hrvatskoj razmotrena je na primjeru riječkog područja. Ključne riječi: klizišta, inventar klizišta, digitalna baza klizišta, podložnost padina klizanju, hazard, rizik Formation and Usage of Landslide Digital Databases: Examples from Various Countries and Croatia Availability of Landslide Data in the Rijeka Area This paper reviews development of digital landslide databases in various countries and in Croatia. Countries that were chosen are those endangered by slope processes and/or those that have landslide databases established and available for review (e.g. Japan, China, New Zealand). The paper shows parameters used in the databases (in Italy, Slovenia and Croatia) and categories recommended for landslide inventory and database development at the global level. Terminology important in research and evaluation of landslide susceptibility, hazard, and risk is also reviewed. The availability of landslide data in Croatia is shown using the example of Rijeka area.

U radu je provedena prostorna analiza upisnih područja državnih (redovnih) osnovnoškolskih ustanova u Gradu Zagrebu. Prostorna analiza provedena je na temelju podataka prikupljenih od nadležnih gradskih službi te Državnog zavoda za statistiku, koji su objedinjeni u bazu podataka, odnosno kartirani, obrađeni i vizualizirani pomoću GIS aplikacija.Ustanovljeno je da upisna područja definirana Odlukom o mreži osnovnih škola na području Grada Zagreba iz 2007. prelaze granice gradskih četvrti, naselja, pa čak i županije, diskontinuirana su i međusobno se prožimaju. Značajni broj kućnih brojeva dodijeljenih određenim upisnim područjima izlazi izvan GUP-om preporučenog obuhvata od šesto metara. Istražene su prosječne i maksimalne udaljenosti pripadajućih kućnih brojeva od osnovnih škola, koje također prelaze udaljenost od šesto metara.Bufferi izrađeni na temelju adresa osnovnih škola i preklopljeni sa slojevima podataka o korištenju i namjeni prostora u Gradu Zagrebu upućuju na kvalitetu okruženja pojedinih škola i potencijalne prijetnje u njihovu susjedstvu. Analiza je pokazala značajne razlike u korištenju i namjeni prostora u okruženju škola.