U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija. Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.
The German Historical Institute London, organizirao je u Hannoveru u svibnju 2017. skup "The Long End of the First World War: Ruptures, Continuities and Memories", na kojem se "u raspravi o poveznicama iskustva, historiografije i komemoracije, (...) nastojalo propitati pojmove statičnog i jasno definiranog "kraja" Prvog svjetskog rata, koji je konstrukt u prvom redu zasnovan na europskim predodžbama." Vidi: https://www.ghil.ac.uk/the_long_end_of_the_first_world_war. html (posjet 20.7.2018.). Također, sredinom 2019. u Britaniji izlazi knjiga povjesničara i publicista Charlesa Emmersona, naslovljena Crucible: The Long End of the Great War and the Birth of a New World, 1917-1924. "Dugi kraj" Prvog svjetskog rata kao koncept ulazi, dakle, na velika vrata i idućih nekoliko godina bit će nam suputnik.
Razdoblje od 1967. do kraja 1971. obilježeno je rastom broja sve slobodnijih, nedogmatskih i antidogmatskih javnih istupa o raznim pitanjima iz znanosti, kulture, ekonomije i politike. U vrijeme vrhunca hrvatskoga proljeća ti su procesi dodatno intenzivirani. Povijesni kontekst toga vremena polazišna je točka za ispitivanje kolika je bila razina slobode, ali i popularnoga i popularizatorskoga pristupa kada se govorilo o strogo povijesnim temama. Razmotrit će se i u kojoj je mjeri u javnom diskursu bio zastupljen znanstveni, a u kojoj mjeri popularni historiografski izričaj. Istraživanje će biti ostvareno širokim zahvatom u suvremene masovne medije, časopise, novine, popularnu publicistiku te znanstvenu produkciju važnijih onovremenih institucija poput Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske i Matice hrvatske. Za potrebe rada proučit će se onodobne povijesne sinteze i tada publicirani znanstveni radovi. Unoseći koncept popularne historije, nastojat će se doprinijeti novom shvaćanju već klasične naracije o povijesti hrvatske historiografije u socijalizmu koja uključuje teme izgradnje istraživačkih institucija, historiografskih škola, poznanstvenjenja i prilaženja politici ili otklona od nje.
Sažetak: U radu se analiziraju teme iz povijesti splitskih društvenih slojeva u razdoblju između dva svjetska rata, vremenu velikog splitskog gospodarskog i demografskog rasta i preobražaja. Perspektiva koja se pritom koristi je povijest odozdo te teorijske i historiografske postavke Erica Hobsbawma. Kroz analizu postojeće literature, primjera iz beletristike, reproduciranih razgovora sa svjedocima vremena i suvremenih novinskih izvora pristupa se povijesti zanatskog, težačkog i radničkog sloja Splita, kao i njihovim svakodnevnim navikama i običajima. Pritom se prati njihove radne svakodnevice i dokolicu. Kao važan dio urbane dokolice radnih slojeva promatra se i sport, na prvom mjestu nogomet, koji je bio čimbenik izgradnje urbanog i socijalnog identiteta. Predstavljaju se i neki elementi političkog djelovanja ovih slojeva, ali i šireg društvenog angažmana onih slojeva koji nisu neposredno javno politički djelovali. Također je valoriziran i neizostavan doprinos splitskog građanstva kao vladajuće klase.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
customersupport@researchsolutions.com
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.
Copyright © 2025 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.