U radu se prikazuju rezultati arheoloških istraživanja na osam nalazišta sopotske kulture na području sjeverno od Đakovštine. Nalazišta su u raznim stupnjevima istraženosti – od zračne daljinske prospekcije i rekognosciranja, do arheološkoga iskopavanja te primjene magnetometrijske metode. Istraživanjima se ustanovilo kako su nalazišta sopotske kulture mnogo većega opsega i mnogo kompleksnije strukture nego što se to do sada smatralo te se predlaže reevaluacija dosadašnjih spoznaja. Sva su naselja omeđena s jednim ili više opkopa, osim naselja Đakovo – Grabrovac/Ciglana za kojega nije moguće utvrditi da li je imalo opkop, budući da je veći dio nalazišta uklonjen aktivnostima ciglane. Nalazi s osam naselja analizirani su tipološki i kronološki u kontekstu ostalih nalazišta sopotske kulture na području Slavonije.

The Bronze Age in Europe is a dynamic time characterised by an increase in long-distance mobility and interaction, changes in social organisation, technological advancements and evolving agricultural practices. In particular, we see an increase in the range of crops grown from the middle Bronze Age, including the introduction of new crops, such as broomcorn millet and broad bean. However, evidence of agricultural practices in Croatia is limited. This paper presents new archaeobotanical data collected from ten Bronze Age settlements and cemeteries in continental Croatia. Overall, the density of plant remains was low and consisted of either cereal grains or wild taxa, with the majority coming from Mačkovac-Crišnjevi. Oats (Avena sp.) and broomcorn millet (Panicum miliaceum) are the most dominant cereals, followed by small numbers of barley (Hordeum vulgare), emmer (Triticum dicoccum) and free-threshing wheat (Triticum aestivum/durum). The composition of the botanical remains are comparable to neighbouring regions, although the occurrence of millet and especially oats are not seen in any significance until the Iron Age.

Jedno od najznačajnijih nalazišta na jugu Karpatske kotline za kraj kasnoga brončanog i početak starijega željeznog doba predstavlja Batina (Kiskőszeg). Iz Batine je već više od stoljeća poznat niz iznimnih nalaza, danas pohranjenih u nekoliko europskih muzejskih zbirki, za koje se pretpostavlja kako potječu iz uništenih grobnih cjelina, a poslužili su u kronološkom definiranju razvoja daljske grupe. S ciljem određivanja položaja groblja daljske grupe u Batini, proveden je sustavni terenski pregled čiji su rezultati ukazali na mogući položaj groblja na položaju Sredno južno od istovremenoga naselja na Gracu. Potom je uslijedila provedba arheoloških iskopavanja na Srednom u kojima su otkriveni brojni paljevinski grobovi daljske grupe iz kasnoga brončanog i s početka starijega željeznog doba. U grobovima su pronađeni keramički, metalni i stakleni nalazi koji su potvrdili dosadašnje pretpostavke o iznimnoj važnosti Batine kao istaknutoga južnopanonskog centra s kraja 2. i prvih stoljeća 1. tis. pr. Kr. smještenoga na važnoj komunikaciji koja je slijedila tok Dunava.

No abstract

On some pottery forms from the Batina-Sredno cemetery from the beginning of the Early Iron Age