Suočavajući se sa aktuelnim pitanjima zaštite životne sredine mora nam biti jasno da je za njihovo rješenje potreban miltidisciplinarni pristup, prirodnih, medicinskih, tehničkih i pravnih nauka. Pojedina od ovih znanja su već niz decenija sistematskih obrađena i korišćena od strane ekologa, dok su druga rezultat zadnjih dvadeset godina, te još uvijek nisu generalno teoretski obuhvaćena. U vezi sa pravnim normama koje treba da regulišu i spriječe opasnosti od zagađenja životne sredine postavlja se pitanje, da li se putem prava može kontrolisati savremena tehnologija, koja sa jedne strane čovjeku omogućava velike koristi, a sa druge strane prijeti njegovom opstanku. Očigledno je, da pravne norme mogu da predstavljaju jedan od značajnijih instrumenata za sprečavanje negativnih pojava, koje mogu da nastanu od nekontrolisanog razvoja savremene tehnologije. Bitan uslov je da zakonodavni organi budu dovoljno dinamični i da mogu svaku pojavu, koja može da ugrozi životnu sredinu, da spriječi zajedno sa organima uprave i drugim institucijama koje pravne norme primjenjuju. Razvoj posebne grane pravnog sistema – EKOLOŠKOG PRAVA, prati procese razvoja u mnogim zemljama. Uvođenje nastavnog programa ovog predmeta na Pravne fakultete u Bosni i Hercegovini značiće snažan podsticaj konačnom normiranju svih elemenata ove pravne discipline.

Analizirani su nedostaci današnjeg monomedijskog pristupa određivanja graničnih koncentracija zagađenja medija životne sredine (vazduh, voda, hrana) sa aspekta uticaja na zdravlje sportista. Na primjeru zagađenja živom u dva geografska područja pokazana je nekonzistentnost i neekonomičnost ocjene ugroženosti sportista ako su granične vrijednosti donešene u postupku za svaki medij posebno, a na primjeru zagađenja vazduha, vode i hrane fenolom dokazuje se da se u različitim područjima mogu primjenjivati različite granične koncentracije za istu materiju u istom mediju uz primjenu multimedijskog pristupa određivanju graničnih vrijednosti.

The subject of this paper is environmental issue of waste that originates on farms and slaughterhouses. The problem of farms and slaugterhouse waste is obviously great, and it is evident that the B&H does not pay much attention to it. It was proved that the incineration is one of the most efficient ways to eliminate dead animal and other solid waste in modern poultry production. Gaseous or liquid fuel is used in the process of incineration as an energy generating product. The main advantage of the suggested concept is the proposal to use waste as a primary energy source for incineration. Key words: animal waste, incineration

Dugo se društveni razvoj sagledavao isključivo kroz ekonomski rast.Stvaranje profita predstavljalo je glavni vid društvene odgovornosti u oblasti poslovanja. Sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka dominirala je paradigma ,,industrijskog društva“ koja je u prvi plan isticala materijalne vrijednosti – profit i zarade zaposlenih. Manje se pažnje posvećivalo posljedicama industrijskog razvoja koje su se u drugoj polovini XX vijeka počele ispoljavati na različite načine: preko prekomjernog trošenja prirodnih resursa, degradacije pojedinih prirodnih resursa, do zagađenja najvažnijih resursa kao što su vazduh, voda i zemljište. U prevazilaženju sve većeg nesklada između zdravije životne sredine i potrebe budućeg ekonomskog rasta, uvođenje i primjena koncepta održivog (usklađenog, ili uravnoteženog) razvoja predstavlja jedino ispravno rješenje. Ekološki sadržaji su vremenom postali nezaobilazni dio savremenih obrazovnih sistema, jer smatra se da obrazovanje – ne samo formalno već i neformalno – predstavlja temelj za tranformaciju globalnog društva, odnosno država po modelu održivog razvoja. Opsežno empirijsko ispitivanje sprovedeno na uzorku od 250 ispitanika potvrdilo je osnovnu hipotezu ovog rada: Što je veći nivo ekološke svijesti, to je veća mogućnost primjene koncepta održivog razvoja.

Karakteristika vremena u kome živimo jesu promjene u savremenoj ekonomskoj praksi i teoriji. Govori se o digitalnoj ili informacijskoj ekonomiji. Empirijski oblik takvih promjena je privredna globalizacija. Privredna globalizacija kao opšti trend ukazuje na prevođenje nacionalnih privreda u jedinstven svjetski privredni prostor u kojem nestaju vještačke prepreke izazvane prvenstveno političkim intervencijama. Informacijska i komunikacijska a posebno internetska tehnologija imaju snažan uticaj na promjenu ekonomske strukture nacionalnih – svjetskog privrednog sistema. One djeluju na sve dimenzije ekonomskog života, zadržavajući standarde razvijene u doba industrijske ekonomije, ali ostavljajući mogućnosti za izražavanje individualnih, grupnih i nacionalnih posebnosti. Ne razmatrajući detaljnije istoriju nastanka Interneta, u radu je naglašeno kako su sa stajališta uticaja na ekonomiju postindustrijskog doba bitna tri elementa globalne mreže: spontanost u razvoju mreže, klijentsko-poslužiteljska arhitektura, standardizacija usluga.