Brojne odgojne vrijednosti volonterstva potvrđuju opravdanost zahtjeva za njegovim uvođenjem na sve razine u odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj. Pri tome je iznimno važno da volonterski rad bude dobro promišljen, planiran, organiziran i vođen, u skladu sa zakonskim odredbama, etičkim načelima i odgojnim ciljevima. Na temelju analize zakonskih odredbi i prakse, u radu se prikazuje na koje sve načine odgojno-obrazovne ustanove mogu djelovati s ciljem poticanja i razvijanja kulture volonterstva. Pri tome osobito značajnu ulogu imaju sveučilišta, što se u radu potvrđuje analiziranjem najčešće korištenih modela na inozemnim sveučilištima i daju zaključci i preporuke za hrvatska sveučilišta. U Hrvatskoj je volonterska infrastruktura u domeni civilnog društva nedovoljno razvijena te se zbog nedostataka sredstava ne provodi kontinuirano edukacija volonterskog menadžmenta. Edukaciju volontera i organizatora volonterskih aktivnosti mogu provoditi sveučilišta, primjerice Centri za obrazovanje nastavnika, Službe za cjeloživotno obrazovanje, Uredi za karijeru i Studentska savjetovališta, te mogu biti nositelji stručnog usavršavanja postojećeg kadra od kojeg se očekuje implementacija volonterskih programa u njihove ustanove, udruge i organizacije. Promatrano dugoročno, najbolji rezultati dobit će se uključivanjem ovih sadržaja u studijske programe obrazovanja odgajatelja, učitelja, nastavnika, djelatnika stručnih službi, socijalnih radnika, medicinskih sestara i svih ostalih koji će se u svom budućem radu susresti s volonterima i organiziranjem volonterskih aktivnosti.Ključne riječi: obrazovanje, odgojne vrijednosti volonterstva, odgojno-obrazovne ustanove, sveučilišta, volontiranje UvodBrojna istraživanja provedena širom svijeta pokazala su pozitivan utjecaj volontiranja na volontera te pozitivne posljedice za društvenu zajednicu (Moore i Allen, 1996.; Wilson i Musick, 1999.;Lightfoot i Lum, 2005). Gotovo da nema odgojnog područja na koje volontiranje ne djeluje poticajno. Volontiranje je aktivnost kojom se razvijaju pozitivne

Career centres in higher education institutions in Croatia are being formed more intensely in the past few years. The incentive for this development was the Strategy for lifelong professional guidance and career development 2016-2020 which was passed by the Government of Republic of Croatia, as well as various forms of informal professional training for career advisors which were then organized by the Croatian agency for science and higher education or became available through the Euroguidance network (European network of national centres for support in professional guidance) whose member is the national Euroguidance centre which is a part of the Croatian agency for mobility and EU programmes. Experts for career matters generally hold that careers need to be continually guided and if necessary diverted or reshaped anew. Career management requires skills which should be learned during education so that work is more easily found after it. However, the contemporary dynamic labour market barely even recognizes lifelong employment. Thus lifelong professional guidance and development is necessary and with it continued support and guidance which in the context of higher education should be provided by career centres. For that reason, it is necessary to strengthen existing career centres and to create them where they are missing, whereby it is necessary to insure permanent placements, since higher education institutions cannot plan the establishing and development of career centres in the long run, relying on volunteers and employees temporarily or partially employed through projects.

No abstract