S obzirom na to da različiti ciljevi istraživanja zahtijevaju i različite metodološke postavke, izuzetno je važno ispravno procijeniti koji su postupci nužni i dovoljni kako bi se valjano ispitala postavljena istraživačka pitanja. U ovome se radu istražio utjecaj uvjeta akustičkih snimanja na procjenu vrijednosti akustičkih parametara: formantske frekvencije vokala i osnovnoga tona glasa. Za potrebe istraživanja snimljeni su spontani govor i čitanje dvaju govornika (jedan muški i jedan ženski glas) u različitim uvjetima te su statistički testirane razlike izmjerenih akustičkih vrijednosti u odnosu na različite uvjete snimanja. Od mjera fundamentalne frekvencije najrobusnijima pokazale su se bazična vrijednost i medijan, a od formantskih frekvencija treći formant. Najznačajnije su razlike u vrijednostima u neoptimalnim udaljenostima govornika od mikrofona.

No abstract

In 2019 Greta Thunberg gave a speech at the UN Climate Action Summit on climate change. The survey presented in this paper was conducted among students studying at the Zagreb School of Economics and Management (N = 99) in order to analyze their attitudes to this speech. The sample included students from Croatia as well as international students. Research questions covered the role of language, ecological awareness, age and education in the perception of the quality, the attractiveness of the speech, the use of ethos, pathos and logos, persuasiveness, and also influence potential. Generally, the results show statistically significant differences in perception and attitude between Croatian and international students.

No abstract

U ovom je radu analiziran prozodijski sustav govora Pražnica na temelju spontanoga govora 15 izvornih govornika različitih dobnih skupina. Slušnom i akustičkom analizom željela se opisati današnja zvučna slika čakavskoga govora Pražnica. Rezultati su pokazali da govornici pražničkoga, uz očekivana tri čakavska naglaska i prednaglasnu dužinu, ostvaruju još kratki i dugi uzlazni naglasak te zanaglasnu dužinu, što se potvrđuje i akustičkim podatcima. Istraživanjem nisu utvrđene veće razlike u naglasnom sustavu s obzirom na dob i spol, osim veće tonske razvedenosti ženskih govornika pražničkoga.