Čitateljski klubovi u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova

Abstract

Cilj. Istražiti prisutnost, obilježja i prakse čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Također, cilj rada bio je istražiti iskustva i preporuke njihovih voditelja vezano uz uspješan rad čitateljskih klubova. Metodologija. U radu je korištena metoda ankete. Anketirano je jedanaest voditelja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Puli. Rezultati. Neki od uvida stečenih istraživanjem jesu: sastanci u čitateljskim klubovima uglavnom se održavaju jednom mjesečno, traju od jednog do dva sata, a mjesto sastanka najčešće je knjižnica; članovi klubova većinom su žene; u određenim knjižnicama ne postoje čitateljski klubovi za ljude određenih životnih dobi; najčešća aktivnost koja se odvija na sastancima jest rasprava o knjigama, ali su prisutne i razne druge aktivnosti, od susreta s piscima do društvenih igara i crtanja; glavni kriteriji za odabir knjiga za čitanje jesu želje korisnika i dostupnost knjiga; u većini klubova članovi čitaju pretežno stranu literaturu. Praktična primjena. Rad pruža različite uvide koji mogu biti korisni voditeljima čitateljskih klubova, kao i drugim zainteresiranima, da unaprijede ili pokrenu djelatnost čitateljskih klubova. Originalnost/vrijednost. Prikazani su bitni aspekti djelovanja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Istražena je tema koja nije često zastupljena u domaćoj literaturi.

Primerjava zastopanosti bralnih klubov v hrvaških in slovenskih splošnih knjižnicah in strokovnih časopisih

“…Iz literature (Bašić, 2014;Duić i Anđić, 2019;Duncan, 2014;Jacobsohn, 1998 i dr. navedeni u Literaturi) proizlazi kako je prije pokretanja kluba čitatelja važno odgovoriti na niz pitanja o načinu funkcioniranja kluba: kome je klub namijenjen, kako okupiti članove, koliko je članova optimalno za ugodan rad, tko će voditi klub (knjižničar, volonter, članovi naizmjence), koliko će dugo trajati susret, koje će se metode rada primjenjivati te na koji će se način susretati: uživo, online ili hibridno.…”

“…Prvi je pregledni rad Uloga knjižnice u biblioterapiji (s osvrtom na sveučilišne knjižnice)(Antulov, 2019) u kojem se u uvodnom dijelu klubove čitatelja spominje kao jednu u nizu aktivnosti koje knjižnice provode vezano uz knjigu i čitanje. Drugi je rad potpuno posvećen klubovima s obzirom da se radi o istraživanju njihova djelovanja: Čitateljski klubovi u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova(Duić i Anđić, 2019). Anketno istraživanje provedeno je u šest najvećih hrvatskih gradova kako bi se utvrdili prisutnost, obilježja i praksa čitateljskih klubova.…”