U radu su istražena razmišljanja, iskustva i stavovi knjižničara koji rade s filmskom građom u hrvatskim narodnim knjižnicama, kao i razmišljanja, iskustva i stavovi hrvatskih filmskih nakladnika te su istraženi načini suradnje filmskih nakladnika i knjižničara. Fokus istraživanja usmjeren je na raznolikost filmova u hrvatskim narodnim knjižnicama. Podaci su prikupljeni kvalitativnom metodom polustrukturiranog intervjua. Istraživanjem je utvrđeno da je temeljna poteškoća u izgradnji raznolikih fi lmskih zbirki nedostatak raznolike ponude fi lmova na hrvatskom tržištu. Razmotrene su različite knjižnične aktivnosti koje mogu unaprijediti raznolikost fi lmskih zbirki. U Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja, pa ovaj rad može biti i poticaj za njihovu provedbu.

No abstract

Cilj. Istražiti prisutnost, obilježja i prakse čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Također, cilj rada bio je istražiti iskustva i preporuke njihovih voditelja vezano uz uspješan rad čitateljskih klubova. Metodologija. U radu je korištena metoda ankete. Anketirano je jedanaest voditelja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Puli. Rezultati. Neki od uvida stečenih istraživanjem jesu: sastanci u čitateljskim klubovima uglavnom se održavaju jednom mjesečno, traju od jednog do dva sata, a mjesto sastanka najčešće je knjižnica; članovi klubova većinom su žene; u određenim knjižnicama ne postoje čitateljski klubovi za ljude određenih životnih dobi; najčešća aktivnost koja se odvija na sastancima jest rasprava o knjigama, ali su prisutne i razne druge aktivnosti, od susreta s piscima do društvenih igara i crtanja; glavni kriteriji za odabir knjiga za čitanje jesu želje korisnika i dostupnost knjiga; u većini klubova članovi čitaju pretežno stranu literaturu. Praktična primjena. Rad pruža različite uvide koji mogu biti korisni voditeljima čitateljskih klubova, kao i drugim zainteresiranima, da unaprijede ili pokrenu djelatnost čitateljskih klubova. Originalnost/vrijednost. Prikazani su bitni aspekti djelovanja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Istražena je tema koja nije često zastupljena u domaćoj literaturi.

This study has provided insights into the activities of members of the Facebook heritage group "Zagreb kakav je bio nekada" that can support the creation of the old Zagreb image collection and the building of the user community around this collection. We have used historical and content analysis to examine the relationships between the characteristics of images posted in this group and activities of its members. Based on the findings from this research, we have made recommendations to the creators of digital libraries which could help them plan and build better participative digital libraries and their user communities. We hope that the insights obtained by this research as well as the novel methodological approach used in this study will be valuable as a foundation for further research.