No abstract

Znanstveni časopisi predstavljaju ključan medij za znanstveno komuniciranje, a za knjižničare izvor za analizu znanstvene produktivnost. Cilj je rada analizirati hrvatske znanstvene i stručne časopise iz polja ekonomije pomoću kvantitativnog pomagala Journal Citation Report (JCR) baze Web of Science i metrijskog pokazatelja SCImago Journal Rank (SJR) o časopisima u Scopusu. Svrha je rada omogućiti znanstvenicima iz ekonomije pregled zastupljenosti hrvatskih ekonomskih časopisa u relevantnim bazama. Uzorak obuhvaća 69 aktivnih časopisa iz ekonomije na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak. Metodologija rada analiza je časopisa na Hrčku kako bi se saznalo koji su časopisi indeksirani u citatnim bazama Web of Science i Scopus, a zatim analiza prema parametrima: najbolje rangirani časopis prema čimbeniku odjeka u JCR i prema SJR indikatoru, najcitiraniji članak te najproduktivniji autori. Ovim istraživanjem dobio se uvid u hrvatske časopise indeksirane u bazama kategorije a1 prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja te uvid u znanstvenu produktivnost znanstvenika unutar polja ekonomije.

U odgovoru na korona virus, vlade zemalja poduzimaju značajne intervencije u stabiliziranju gospodarstva, a poduzeća se pokušavaju prilagoditi promjenjivim potrebama svojih zaposlenika, kupaca i dobavljača. Poslovne aktivnosti se usporavaju i ne mogu se predvidjeti posljedice korona virusa. Međutim, jedna pozitivna stvar uzrokovana COVID-19 krizom je da su poslovni subjekti prisiljeni inovirati i analizirati načine poslovanja. Stoga je glavni cilj istraživanja bio utvrditi kako transformirati poslovne modele koji će omogućiti kreiranje novih vrijednosti za poslovne subjekte, kupce i društvo u cjelini nakon globalne pandemije uzrokovane virusom COVID – 19. Istraživanje se temeljilo na kvalitativnim podacima prikupljenim analizom relevantnih sadržaja. Rezultati istraživanja pokazuju da će karakteristike poslovnih modela biti više fleksibilne (planiranje radne snage za rad na daljinu, fleksibilni ugovori s kupcima i dobavljačima, nova politika zapošljavanja), usmjerene na planiranje postupaka za ograničenje rizika i reakcija na krizne situacije, te će IT infrastruktura biti sigurnija, kao i zaštita i sigurnost ljudi. Nakon COVID-19 krize poslovni svijet će izgledati drugačije. U početku kaotično, no povijest pokazuje da tržišta i društvo postaju bolja i jača nakon globalnih kriza.

Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma. Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine. Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu. Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki. Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi. Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice