Istraživanje razvojnih perspektiva u ruralnoj lokalnoj zajednici Nataša Bokan Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Orlanda Obad Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Rad se bavi razvojnim perspektivama ruralnog područja Grada Dubrovnika. Cilj je istražiti izazove s kojima se poljoprivrednici susreću u radu i svakodnevnom životu, utvrditi potencijale za razvoj te ponuditi razvojne smjerove ruralne lokalne zajednice u Gradu Dubrovniku. Empirijsko je istraživanje provedeno metodom ankete i polustrukturiranog intervjua među pedeset tri poljoprivrednika/ce u svibnju 2016. godine u selima i drugim naseljima u ruralnom prostoru koja pripadaju Dubrovniku. Utvrđena su tri komplementarna razvojna smjera: diversifikacija ruralnih djelatnosti koja je povezana s konkuriranjem za fondove Europske unije, osnivanje zadruga i razvoj zadružnog načina suradnje te prelazak na ekološku poljoprivrednu proizvodnju. U analizi se kritički sagledavaju razvojne prepreke u svim trima aspektima razvoja te se predlaže kako bi se razvojni potencijali mogli upotrijebiti na dobrobit lokalne zajednice. Slijedeći logiku neoendogenog ruralnog razvoja, autorice u zaključku ocrtavaju konture razvoja ruralnog područja Grada Dubrovnika koji bi, u socioekonomskom pogledu, u većoj mjeri integrirao Grad, ali ističu i prepreke na putu takvog razvojnog smjera u lokalnom kontekstu. Ključne riječi: ruralni razvoj, diversifikacija, zadrugarstvo, ekološka poljoprivreda, Dubrovnik Uvod 1 Ako postoji neka strategija preživljavanja lokalnog stanovništva u ljetnim mjesecima u Dubrovniku, gradu koji godišnje bilježi više od milijun turističkih dolazaka, 2 ona je proizvod prešutnog dvostrukog koda, koji je odraz nevidljive solidarnosti lokalnih 1 Istraživanje je 2016. provela neformalna istraživačka skupina Ruralije, u sklopu projekta Dubrovačke razvojne agencije (DURA) pod nazivom "Agrobiznis-oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-hercegovačkoj regiji". Obje su autorice rada članice Ruralija. Ovaj je rad sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom "Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj" (IP-2016-06-7388). 2 Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz 2011., Grad Dubrovnik imao je više od 40 tisuća stanovnika, a područje je sastavljeno od 32 naselja, među kojima sâm Dubrovnik ima oko 28 tisuća stanovnika (DZS 2011).