Društvena evaluacija hrvatskog inovacijskog sustava na primjeru test programa

Abstract

J a s m i n k a L a ž n j a kFilozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju jlaznjak@ffzg.hr SAŽETAK Rad prikazuje odabrane rezultate društvene evaluacije Hrvatskog inovacijskog sustava (HIS) koja se temelji na tezi da u Hrvatskoj možemo govoriti o sistemskim neuspjesima inovacijskog sustava koji dovode do zaostajanja u tehnologiji i konkurentnosti. Cilj istraživanja bio je otkriti prepreke u ostvarenju ciljeva prvog inovacijskog programa za potporu tehnologijskim projektima (TEST program) i temeljem tih prepreka zaključiti o sistemskim nedostacima cijelog inovacijskog sustava. Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku voditelja TEST projekata ispitujući njihove stavove prema nizu dimenzija programa koje čine osnovne komponente društvene evaluacije tog segmenta inovacijske politike. Činjenica je da ne postoje evaluacije koje bi dale procjenu uloge i značenja inovacijskih programa u znanstveno-tehnološkoj politici u ovisnosti o socio-kulturnom okružju i povijesnom naslijeđu, u čemu autori pronalaze motiv za ovakav tip istraživanja. Istraživanjem je ustanovljeno da implementacija TEST-a osim do namjeravanih dovodi i do niza nenamjeravanih i neostvarenih posljedica koje premještaju fokus programa s komercijalizacije istraživanja kao glavnog cilja TEST programa na postizanje znanstvenih rezultata, a koji služe uglavnom potrebama znanstvenika za nastavak znanstvenih projekata. Među glavnim pokretačima neželjenih i neostvarenih učinaka identifici-1 Ovaj rad predstavljen je na skupu: Inovacijska kultura i tehnologijski razvoj, Hrvatsko društvo za sustave i BICRO, Zagreb, 22-23. listopada 2009. DOI 10.5673/sip.49.2.5 UDK: 001.89(497.5) Izvorni znanstveni rad Copyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 210 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 209-235 rani su institucionalni deficiti u formalnim i neformalnim institucijama te u širem socio-ekonomskom okruženju. Zaključuje se da je većina projekata uhvaćena u "retrogradno kolo" koje kreće od znanstvene ideje i nakon pokušaja tehnološke primjene ili komercijalizacije vraća se svojim polazištima -znanstvenoj primjeni. Iako je TEST uveo niz organizacijskih i kulturoloških novina u znanstvenu politiku, rezultati sugeriraju potrebu temeljitog zaokreta u inovacijskoj politici, od one isključivo temeljene na znanstvenim istraživanjima do one koja polazi od postojećih tehnoloških sposobnosti i potreba poduzeća.Ključne riječi: inovacijski sustav, Hrvatska, socijalna evaluacija, inovacijska politika, namjeravane i nenamjeravane posljedice. UvodOvaj rad prikazuje odabrane rezultate analize Hrvatskog inovacijskog sustava (HIS) u sklopu znanstvenog projekta kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom "Društvena evaluacija hrvatskog inovacijskog sustava u funkciji gospodarstva znanja". Sam projekt polazi od stanovišta da je tranzicija u društvo znanja ovisna, među ostalim, o učinkovitosti nacionaln...

Incentivos para inovação tecnológica: um estudo da política pública de renúncia fiscal no Brasil

“…The ability of firms to compete is increasingly dependent on the ability to apply new knowledge and innovation, shaped by partnerships and interactivity among many players in the innovation system, especially companies and research institutes/universities (Svarc, Perkovic, & Lažnjak, 2011). In this context, Iacono, Almeida and Nagano (2011) affirm that in the new paradigm of the innovative process, known as the interactive model of innovation, technology is considered a complex, multidimensional phenomenon, which takes into account the participation of various types of actors, and takes the relationship between science and technological and economic development from an interactive view aimed at multidisciplinary learning and the development of new products and new technologies.…”

Znanstvenici o reformama znanosti iz 2013.

“…Institucije i programi inovacijske politike pokrenuti od hrvatske vlade početkom 2001. godine (Švarc, Perković i Lažnjak, 2011) koji su bili na tragu interaktivnog modela inovacija s aktivnom ulogom znanosti u gospodarskom razvoju uglavnom su ukinuti reformom znanosti 2013. godine ili prije (BICRO 2 , Tehnologijsko vijeće, Hrvatski institut za tehnologiju, Tehcro, Ircro, Test, Razum i ostali programi) te je inovacijska politika u potpunosti apsorbirana u operativne programe ESIF-a slijedeći ciljeve i prioritete S3. Također, najvećim je dijelom izuzeta iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i premještena u nadležnost Ministarstva gospodarstva.…”