Globalizacija,
kao proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta, nameće složeno
pitanje o načinima sukobljavanja s ekonomskim nejednakostima kao posljedicom
neoliberalnog modela integracije svjetskoga tržišta. Imajući na umu
restrukturacijsku prirodu tog procesa, koji se odvija na više razina, dolazi se
do zaključka kako nastali odnosi u svjetskoj trgovinskoj mreži umanjuju značaj
financijske suverenosti nacionalnih država. S obzirom na to, ekonomske
nejednakosti se perpetuiraju, a socijalni instrumenti nacionalnih država su
blokirani zbog umreženosti u globalno tržište koje se odvija po obrascu
neoliberalne paradigme. U radu se izlažu razine na kojima se odvija integracija
globalnoga tržišta (makro, mezo i mikro) te se ističu različiti učinci
globalizacijskoga procesa na razvijene (zapadne) demokracije, tržišna
gospodarstva u nastajanju, zemlje u razvoju te države post-tranzicije iz
socijalizma u demokraciju. Dodatno, ističe se utjecaj ekonomskih procesa i
kriza na ustavne poretke nacionalnih država, što može rezultirati „prešutnom“
izmjenom ustavnih struktura pojedinih država u smjeru rastakanja uloge
zakonodavnog tijela (kao izabranog predstavništva građana) pri kreiranju
ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Naposljetku se ukazuje kako je, s
obzirom na nemogućnost jedinstvene regulacije svjetskoga tržišta, mehanizme za
suzbijanje negativnih (socijalnih i ekonomskih) posljedica globalizacijskoga
procesa potrebno pronaći unutar okvira nacionalnih socijalnih država.