Povijesni razvoj i političko-geografska obilježja granice i pograničja Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom na Žumberku i Kupsko-čabranskoj dolini

Abstract

Although natural basis cannot be a decisive criterion in defining borders, historical and politico-geographic development of the researched area reveals that natural bounds have been considerably used in the boundary demarcation between the Republic of Croatia and Republic of Slovenia. This can be also concluded for the analyzed sectors which are tied with the Žumberak Mountain and the Kupa and Čabranka River valleys. Besides natural favours (the boundary line runs over the top ridges of the mountain massif of Žumberak/Gorjanci, as well as along the river flows), one must point out the fact that it is adapted to spatial organization of the borderland. Therefore, the boundary line is subsequent and co-operative here. Evolutionally, the border and borderland developed from terra nullius, frontier, and, finally, since the 16th century, have become a boundary line on the rivers Kupa and Čabranka, and since 1816, on Žumberak. Consequently, in spite of disputes in particular historical periods about the researched area's state and property appurtenance, the border has a centuries-old continuity. This can explain that nowadays the quoted sectors are least disputable in the boundary demarcation of the two sovereignties.

Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.

“…Uspostavom novih država Hrvatske i Slovenije najprije se javio pojačani interes za proučavanje problematike stanovništva pograničja između tih dviju država. Dio tih radova bavio se čitavim pograničjem Hrvatske (Kržišnik-Bukić, 1995, 1997bRepolusk, 1995Repolusk, , 1999Pokos, 1997;Josipovič i Kržišnik-Bukić, 2010), a dio izdvojenim sekcijama (Crkvenčić, 1998(Crkvenčić, , 2001(Crkvenčić, , 2002Zupanc, 2001aZupanc, , 2001bJosipovič, 2007;Bognar i Bognar, 2010). Osim nove državne granice između Hrvatske i Slovenije, znatno manju pozornost privukla je pogranična zona prema Bosni i Hercegovini (Crkvenčić, 2004a(Crkvenčić, , 2004b i Mađarskoj (Crkvenčić i Crkvenčić, 2003a, 2003b.…”

“…Tako izdvojeno područje koje obuhvaća općine/gradove koji neposredno dotiču granicu možemo definirati i užim pograničjem (usp. Pokos i Mišetić, 2009;Bognar i Bognar, 2010). 4 Upotrebljavajući općine i gradove kao faktor izdvajanja pograničnog pojasa, u Hrvatskoj bismo mogli izdvojiti čak sedam zona udaljenosti jedinica lokalne samouprave od granice, poštujući uvjet da i svaki prelazak granice drugog JLS-a predstavlja novu zonu (slika 1).…”

Geografske osnove društveno-gospodarske revitalizacije Unija

“…Prema tim obilježjima Unije se razlikuju od ostalih kvarnerskih otoka koji se pružaju u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Iznimku čini i otok Susak, koji je izometrična oblika (BOGNAR, 1992). Glavni greben otoka pruža se središnjim i južnim dijelom otoka u dinarskom pravcu pružanja od Velih stiena na SZ do krajnjeg rta Arbita, a nastavlja se i dalje prema jugoistoku, tako da mu strukturno pripadaju i susjedni otoci Vele i Male Srakane.…”

“…According to these features Unije differs from other Kvarner islands that spread in NW-SE direction. The exception is Susak Island that has isometric shape (BOGNAR, 1992). The main ridge of the island spreads over central and southern part of the island in Dinaric direction, from Vele stiene in northwest to Arbit Cape, and then it continues toward southeast, thus including the adjacent islands of Vele and Male Srakane.…”