Retrospektivna analiza pojavnosti poremetnja ritma kod bolesnika sa zatajenjem srca na kardiološkom odjelu OB-a Dubrovnik

Abstract

Srčano zatajivanje jest skup simptoma i znakova koji nastaju zbog nesposobnosti srca kao mišićne crpke u omogućavanju dostatne perfuzije tkiva i organa, kako bi se zadovoljile njihove metaboličke potrebe. To je smrtonosna i onesposobljavajuća bolest koja spada u jedan od najvećih javnozdravstvenih problema suvremene civilizacije. CILJ ISTRAŽIVANJA: Utvrditi pojavnost i vrstu aritmija u bolesnika sa zatajivanjem srčane funkcije. ISPITANICI I POSTUPCI: Provedena je retrospektivna presječna studija. U ispitivanje su uključeni hospitalizirani bolesnici s dijagnozom srčanog zatajenja nakon postavljanja kliničkog nalaza u koronarnoj jedinici Opće bolnice Dubrovnik u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. Podaci su prikupljeni i obrađeni na temelju uvida u povijesti bolesti i drugu dostupnu medicinsku dokumentaciju. REZULTATI : U istraživanju je sudjelovalo 96 ispitanika, od toga je 45 (46,8 %) muškaraca i 51 (53,2 %) žena (χ2 test=0,258; df = 1; P < 0,611). Srednja životna dob muškaraca bila je 72,0 [17,0] godina, a žena 78,0 [10,0] (P < 0,001). Od ukupnog broja ispitanika sa zatajivanjem srca s očuvanom istisnom frakcijom (HF-PEF) udio muškaraca bio je 33,3 %, a žena 66,7 %, dok je u skupini ispitanika sa zatajivanjem srca s reduciranom istisnom frakcijom (HF-REF) broj muškaraca iznosio 31 (57,4 %), a žena 42,5 % (P = 0,019). Ispitanici s HF-PEF-om statistički su značajno stariji od ispitanika s HF-REF-om (P < 0,001). Ispitanici s HF-PEF-om imaju statistički značajno veće srednje vrijednosti sistoličkog (P = 0,005) i dijastoličkog tlaka (P < 0,05). Najučestalija vrsta aritmije u ispitanika bila je fibrilacija atrija, potvrđena kod 46,8 % ispitanika (P < 0,05). ZAKLJUČAK: Učestalost fibrilacije atrija, ventrikularnih ekstrasistola i supraventrikularnih ekstrasistola nije se statistički značajno razlikovala s obzirom na tip zatajivanja srca.