The study investigates exposure to stress by respondents working in an Intensive Care Unit (ICU) and differences in using three instruments to measure stress. The survey was conducted from September to October 2018 in Dubrava Clinical Hospital in the ICU unit, with forty-one (41) healthcare professionals. Three forms of testing were set up: self-evaluation of stress, measurements of physiological indicators, and cortisol levels. The results show a statistically significant difference in mean cortisol levels, with the first sample much higher than other samples. There were significant interactions between skin conduction (SC) and stress levels, where all participants exhibited increases in SC. Heart rate variability (HRV) shows a slight correlation with stress levels in the group possessing substantially more stress experience. Although some differences were observed, all stress elements for professionals working in ICUs indicates that they cope well with stressful situations.

Razvoj cjepiva jedna je od najvažnijih prekretnica u povijesti medicine. Iako cijepljenje ubrajamo među najsigurnije medicinske intervencije, prisutan je rizik nuspojava. Uglavnom su blage, no rijetko dolazi do razvoja ozbiljnih i teških nuspojava koje mogu ostaviti trajne posljedice. Mišljenja o cijepljenju podijeljena su od samih njegovih početaka, no posljednjih desetljeća sve se više raspravlja o ovoj temi. Odbijanje cijepljenja zbog zabrinutosti o njegovoj sigurnosti, opravdanosti, učinkovitosti i etičnosti dovodi do manjih cijepnih obuhvata, što otvara vrata epidemijama potisnutih bolesti. Cilj istraživanja bio je procijeniti percepciju i stavove o cijepljenju u zajednici. Istraživanje je provedeno putem interneta u periodu od srpnja do rujna 2017. te je prikupljeno 3929 odgovora. Rezultati su pokazali da 64,09% sudionika podržava cijepljenje i ima pozitivne stavove. MO-PA-RU i „5u1” cjepiva su koja izazivaju najviše zabrinutosti kod sudionika. Negativnim stavovima prema cijepljenju su sklonije žene, roditelji/skrbnici, osobe u ruralnim sredinama te osobe s nižom razinom obrazovanja.

Uvod: Palijativna skrb (PS) još je uvijek velika nepoznanica, kao i samom značenje te riječi. Danas, nakon što se pojam PS u medicini već desetak godina aktivno upotrebljava u našoj zemlji, možemo reći da je neznanja još uvijek dosta kako među zdravstvenim djelatnicima tako i u ostaloj populaciji. Sam naziv nosi „stigmu” uzrokovanu nedovoljnim znanjem i edukacijom. Upravo edukacija predstavlja ključni element u aktivnijoj primjeni resursa PS-a u svim fazama bolesti, kod bolesnika kojima je takva skrb potrebna. PS je i sveobuhvatna skrb primjerena teško oboljelom pacijentu čije se potrebe prepoznaju i uklanjaju multidisciplinarnim i holističkim pristupom. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi znanja i stavove studenata sestrinstva o palijativnoj skrbi te ustanoviti u kolikoj mjeri njihova dob, edukacija te iskustvo ili radno mjesto imaju utjecaja na njihovo razmišljanje o palijativnoj skrbi. Metode istraživanja: Istraživanje je provedeno dobrovoljnom i anonimnom anketom studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju sestrinstva pri Sveučilištu u Dubrovniku. U anketu su bili uključeni studenti u radnom odnosu i nezaposleni studenti te studenti zdravstvene i nezdravstvene struke. Mjerni instrument primijenjen u ovom presječnom istraživanju bio je standardizirani upitnik PCQN (Palliative Care Quiz for Nurses). Upitnik sadrži 20 pitanja koja se odnose na filozofiju palijativne skrbi, kontrolu boli i pridruženih simptoma bolesti te psihičku, duhovnu i socijalnu problematiku PS-a. Ponuđeni odgovori na pitanja bili su: točno, netočno i ne znam. Točan odgovor bio je bodovan jednim bodom, dok su odgovori ne znam i netočno analizirani kao nula bodova. U statističkoj analizi primijenjena je analiza varijance (ANOVA) uz Kruskal-Wallisov i Mann Whitneyjev U-test. Rezultati: Većina ispitanika smatrala je da je dobro što se danas u izvedbeni plan studija uveo predmet Palijativna skrb (55,4 %). Nijedan student nije točno odgovorio na više od 12 pitanja, što u usporedbi s istovrsnim studijama drugih autora ukazuje na činjenicu da među našim ispitanicima postoji temeljno znanje.

A B S T R A C T The aim of this study is to identify factors that influence the success of the implementation of the primary and secondary prevention programs in

Introduction. Temporal satisfaction with life can be defined as satisfaction of an individual with their past, present and future life. When conducting a classic study of satisfaction with life, the focus is placed on different periods in life in order to avoid a potential error in measuring satisfaction with life. Closely connected to the concept of satisfaction with life is the concept of happiness, which represents a momentary, passing experience. Although it is pleasant, it can last for a shorter or longer time period. Satisfaction with life is a much more complex concept. Many authors define it as a general feeling or opinion about the life of an individual. There are a number of factors from different areas of life that contribute to satisfaction with life. They include work, romantic relationships, relations with family and friends, personal growth and health, among others. The measures of satisfaction with life are generally subjective or they are based on variables that an individual considers especially important in their own life. Aim. The aim is to question and compare the differences in temporal satisfaction with life among nursing students in Croatia and Bulgaria. Methods. The study included 100 nursing students, out of which 50 students are studying in the Republic of Croatia and 50 in the Republic of Bulgaria. The study used a questionnaire as an instrument of research. The questionnaire was The Temporal Satisfaction with Life Scale (hereinafter TSWLS), which was devised in 1998 by Pavot and associates. Results. A statistically significant difference was found in 9 out of 15 statements. Furthermore, a statistically noticeable difference is seen in the average evaluation of overall temporal satisfaction with life between Croatian and Bulgarian nursing students. Conclusion. The study determined statistically significant differences in temporal satisfaction with life amongst students of nursing from Croatia and Bulgaria.