Kratak sadržajProcjeni kvaliteta života posvećuje se posljednjih godina sve veća pažnja kako na polju prirodnih tako i društvenih nauka. Autori iz različitih oblasti pristupaju konceptu kvaliteta života iz perspektive svojih ciljeva istraživanja, tako da je i danas prisutan veliki broj definicija. Kvalitet života je na prvom mjestu psihološka kategorija koja ne proizlazi automatski iz zadovoljavanja nekih osnovnih potreba, već iz cjelokupne psihološke strukture pojedinca u interakciji s njegovom fizičkom i socijalnom sredinom. Procena kvaliteta života je složena i može se zasnivati na različitom setu indikatora, koji se mogu razlikovati među zemljama, kao i među regionalno-ekonomskim integracijama i organizacijama. Stoga je adekvatan izbor upitnika i najvažniji korak u njegovoj procjeni.Ključne riječi: kvalitet života, procjena, subjektivni i objektivni pokazatelji
UvodPosljednjih godina posvećuje se sve veća pažnja procjeni kvaliteta života kako na polju prirodnih tako i društvenih nauka [1]. Razlozi za to su mnogobrojni. Posmatrano sa sociološkog aspekta, koncept kvaliteta života pruža informacije o zadovoljstvu svojim životom i o stepenu adekvatnog funkcionisanja u okruženju. Sa psihološkog aspekta, kvalitet života daje informacije o osjećan-jima osobe, kao i o njenim interakcijama sa drugima. U medicini se kao cilj kvaliteta života postavlja, s jedne strane, prevencija, ublažavanje simptoma bolesti i njihovih posljedica, a s druge stanje postizanje osmišljenijeg, punijeg i kvalitetnijeg život [2].Pošto autori iz različitih oblasti pristupaju konceptu kvaliteta života iz perspektive svojih interesa i ciljeva istraživanja, danas postoji i veliki broj definicija ovog pojma. Prema definiciji kvaliteta života koju su dali Felce i Perry [3] kvalitet života predstavlja sveukupno opšte blagostanje, koje uključuje objektivne faktore i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emo-