The Development of Mentalisation in Children From a Theory of Mind Perspective

Ensink, Karin; Mayes, Linda C.

doi:10.1080/07351690903206504

Cited by 68 publications

(58 citation statements)

References 106 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…From a neurocognitive perspective, play contributes to the development of higher cognitive functions and of the prefrontal regions implicated in inhibition and executive control that underlie creative, self-reflective, and empathic capabilities (Panksepp, 2007). From a clinical perspective, children's fantasy play is an early mental activity through which children create structure by putting their feelings and subjective experience into a coherent narrative, helping them attribute meaning to the complexity of their own and others' mental worlds (Ensink & Mayes, 2010;McMahon, 2009;Slade, 1994). Therefore, play, as a mental activity, facilitates the integration of experience and the regulation of emotions (Alessandri, 1991;Berk, Mann, & Ogan, 2006;Kernberg, Chazan, & Normandin, 1998).…”

Section: Mentalization and Reflective Functioningmentioning

confidence: 99%

Fact or fiction? A longitudinal study of play and the development of reflective functioning

Tessier¹,

Normandin²,

Ensink³

et al. 2016

Bulletin of the Menninger Clinic

View full text Add to dashboard Cite

Section: Mentalization and Reflective Functioningmentioning

confidence: 99%

Fact or fiction? A longitudinal study of play and the development of reflective functioning

Tessier¹,

Normandin²,

Ensink³

et al. 2016

Bulletin of the Menninger Clinic

View full text Add to dashboard Cite

“…Kasnije, u dobi od 9 do 11 godina, djeca razvijaju daljnje sposobnosti teorije uma, primjerice razumijevanje faux pas situacija, razumijevanje sarkazma i sl. (Barr, 2005;Astington i Gopnik, 1991;Ensink i Mayes, 2010). Istraživanje podrijetla i razvoja sastavnica teorije uma u ranom djetinjstvu vrlo je zahtjevno, jer istražujemo nešto što je potpuno nevidljivo i što možemo tek naslućivati.…”

Section: Uvodunclassified

The Relation of Children's Mental State Talk to Family Characteristics and the Mental State Talk of Their Parents

Topić

2013

Drustvena istrazivanja

View full text Add to dashboard Cite

Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li značajne povezanosti između različitih vrsta govora o mentalnim stanjima kod djece od 17 do 37 mjeseci te nekih obilježja obitelji (imovinskoga stanja, mogućnosti zadovoljavanja potreba domaćinstva, obrazovanja oca i majke, broja djece) te različitih vrsta govora o mentalnim stanjima roditelja. Prikupljeni su uzorci dječjega i roditeljskoga govora na temelju kojih je provedena analiza govora o mentalnom stanju želje, kao i mišljenja i vjerovanja te govora o emocijama. Ostali podatci prikupljeni su upitnikom. Rezultati pokazuju kako roditelji djece koja više govore o željama kao mentalnim stanjima više govore i o mentalnom stanju želje, ali i mišljenja i vjerovanja, no ne i o emocijama. Nadalje, roditelji djece koja su imala zabilježen barem jedan iskaz o željama kao mentalnim stanjima u većoj se mjeri referiraju na želje te mišljenje i vjerovanje nego roditelji djece kod koje nije zabilježen govor o željama. Nisu pronađene značajne povezanosti količine dječjega govora o željama kao mentalnim stanjima i obiteljskih obilježja. Rezultati upućuju na važnost izučavanja obilježja roditelja u kontekstu izučavanja dječjega govora o mentalnim stanjima, odnosno razvoja sposobnosti teorije uma.Ključne riječi: teorija uma, govor o mentalnim stanjima, obiteljska obilježja

show abstract

“…Jis dalyvauja tiek sėkmingose, tiek sudėtingose, konfliktinėse kasdienėse žmonių sąveikose su kitais ir santykyje su pačiu savimi. Pakankamai gera mentalizacija siejama su emocijų reguliacija, savo autorystės jausmo patyrimu, psichikos sveikata, atsparumu, sėkmingai besiklostančiais socialiniais santykiais (Allen, Fonagy, & Bateman, 2008), o jos deficitas ar iškraipų pasitaiko įvairios psichopatologijos atvejais (Fonagy, Bateman, & Bateman, 2011;Gervinskaitė-Paulaitienė ir Barkauskienė, 2014). Šiuo gebėjimu jau trečiąjį dešimtmetį itin domimasi mokslinėje literatūroje -kuriasi teoriniai požiūriai ir randasi vis daugiau empirinių tyrimų, siekiančių paaiškinti ir įrodyti, kaip raidoje žmogus įgyja ir plėtoja gebėjimą suprasti savo ir kitų psichiką bei susieti psichikos būsenas su elgesiu.…”

unclassified