Women, Men, and the “Second Shift” in Socialist Yugoslavia

Abstract

The authors examine the “second shift” in the former socialist Yugoslavia through the analysis of 1989-90 data from a random sample of 7,790 adults in the paid labor force. Despite working outside the home, women are primarily responsible for housework. Neither education, occupation, urbanization, nor participation in the informal economy has a significant effect in reducing this; only the presence of an older female in the household measurably reduces an employed woman's participation in the second shift. Not only are men's attitudes important for women's performance of the second shift but also men's ability to act in terms of this value displays the significance of a gendered social structure in socialist societies.

Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States

“…Although the socialist rhetoric supported equality of the sexes, there might never have been true equality and people's personal views might not have supported the ideology (Funk & Mueller, 1993;Rener & Ule, 1998). Many have noted that women were never truly equal in the labor force or in other ways in the socialist countries of Central and Eastern Europe (e.g., Leven, 1994;Malinowska, 1995;Massey, Hahn, & Sekulic, 1995;McMahon, 1994). Many of the laws that supported gender equality were not well followed in the Soviet Union, or in other state socialist countries (Epstein, 1988;Shebloski & Gibbons, 1998).…”

Regionalne i rodne razlike u vrijednosnim stavovima srednjoškolaca u dvjema hrvatskim županijama: tranzicija, modernizacija i promjene vrijednosti

“…Spomenuta podjela strukturira nejednaku raspodjelu društvenih statusa i šansi između muškaraca i žena (Galić, 2002) i odgovorna je za činjenicu što se u patrijarhalnim društvima rad za plaću smatra manje važnim za ženin društveni identitet od njezina obavljanja kućanskih dužnosti (Massey, Hahn i Sekulić, 1995). Iako postoje više i manje patrijarhalna društva (Hofstede, 1991;Inglehart i Norris, 2003), općenito vrijedi da se žene češće zapošljavaju u manje prestižnim zanimanjima te su u prosjeku slabije plaćene od svojih muških kolega, dok su istodobno neproporcionalno opterećene kućanskim poslovima i brigom za djecu (Castells, 2000;Topolčić, 2001;Giddens, 2007).…”

“…Podaci za Jugoslaviju pokazuju da je, unatoč egalitarnoj politici koja je proklamirala emancipaciju žena kroz zapošljavanje, većina žena radila na razmjerno slabije plaćenim poslovima u specifičnim sektorima poput obrazovanja, zdravstva, tekstilne industrije ili trgovine (Massey, Hahn i Sekulić, 1995). Da, usprkos pomacima u javnoj sferi, oficijelne proklamacije o rodnoj ravnopravnosti nisu odgovarale društvenoj stvarnosti potvrđuje stabilnost patrijarhalnih struktura i vrijednosti.…”

Migracija, integracija i stavovi prema imigrantima u Hrvatskoj

“…Ako snažnu afektivnu dimenziju predrasuda povežemo s nešto izraženijom nesklonošću ženske populacije prema promjenama i prihvaćanju liberalnijih stavova utvrđenima rezultatima nekih istraživanja u zemljama srednjoistočne Europe (usp. Massey, Hahn i Sekulić, 1995), možda dijelom možemo objasniti pokazanu razliku.…”