Žaljenja: Fenomenologija, Konceptualizacije I Istraživanja

Abstract

Žaljenje je neugodno kognitivno i emocionalno stanje koje nastaje kao posljedica pogrešaka u akciji ili zbog nepoduzimanja akcije na putu prema ostvarenju cilja. Filozofske, ekonomske i psihologijske teorije govore o prirodi i uzrocima žaljenja, za koje je utvrđeno da je jedna od najčešćih negativnih emocija i da predstavlja univerzalno ljudsko iskustvo. Uspješno suočavanje sa žaljenjem poboljšava kognitivne procese, a neuspješno suočavanje loše utječe na motivaciju cilju usmjerenih aktivnosti i dovodi do životnoga žaljenja te oštećuje fizičko i mentalno zdravlje. Na osnovi uzroka i konteksta u kojem se doživljava, žaljenje je moguće (i potrebno) razlikovati od srodnih konstrukata, kao što su osjećaj krivnje, razočaranje i kajanje. U tome važnu ulogu ima količina u akciju uloženoga napora i osjećaj odgovornosti za neuspjeh akcije. Deskriptivne studije pokazuju da se najveća žaljenja javljaju zbog obrazovanja, karijere, ljubavnih odnosa, roditeljstva i samopoimanja, posebice ako su u nekim od tih područja ispitanici vidjeli dobre prilike koje nisu iskoristili. Razina žaljenja ovisi o važnosti životnih područja, ali i o socijalnim i temporalnim usporedbama. Kad u starijih osoba pregled života rezultira žaljenjem, njegov će intenzitet biti manji ako se uspoređuju sa sličnima sebi (lateralno) ili s lošijima od sebe (silazno). Pri samoregulaciji žaljenja uloga internalne kontrole razlikuje se s obzirom na dob. Iznose se i ideje za moguća daljnja istraživanja žaljenja.

Social Relations, Emotional Relatedness to a Pet and Life Satisfaction in Dog Owners

“…pozitivni efekt ljubimca u spominjanim istraživanjima reflektirao u relaciji afektivne vezanosti za ljubimca i nekih varijabli opće dobrobiti, poput životnoga zadovoljstva i fizičkoga zdravlja, ili pak varijabli psihološkoga funkcioniranja, poput depresivnosti ili, recimo, doživljavanja stresa. Dakle, u ulogu ishodnih varijabli ovog odnosa mahom su postavljane varijable koje se inače konzistentno povezuju s kvalitetom socijalne okoline pojedinca (Lacković-Grgin, 2008). Stoga je nužno bilo, između ostalog, pokušati izolirati eventualni nezavisan doprinos afektivne vezanosti za ljubimca takvim ishodnim varijablama (u slučaju ovog istraživanja to je bila varijabla životnoga zadovoljstva), i to kada se pod kontrolom drže pretpostavljeni efekti varijabli socijalne okoline.…”

Uloga samopoštovanja i vršnjačkog pritiska u objašnjenju usamljenosti adolescenata

“…Međutim, Borys i Perlman (1985) naglašavaju da se korištenjem UCLA skale, koja je primijenjena i u ovom istraživanju, ne očekuju značajne spolne razlike u doživljaju usamljenosti, te ako se i utvrde, ovi autori smatraju da bi mladići trebali biti usamljeniji. Pritom, autori najčešće izraženiju usamljenost kod mladića objašnjavaju njihovim slabije razvijenim socijalnim vještinama, neadekvatnim strategijama suočavanja s usamljenosti ili čak slabijim sposobnostima izražavanja osjećaja (Lacković-Grgin, 2008, Wiesman i sur., 1995.…”

Tko Je Popularan U Ranoj Adolescenciji? Povezanost Percipirane Popularnosti Sa Spolom I Usamljenosti

“…), koji su pokazali da mladići izvještava-ju o izraženijoj usamljenosti nego djevojke kada se rabe mjerni instrumenti koji ne spominju riječ "usamljenost" u čestica-ma, kao u našem istraživanju, pokazalo se da su djevojke usamljenije od mladića. To se može objasniti izraženijom introspektivnošću djevojaka nego mladića, većom usmjerenošću na socijalne odnose i spremnošću da izvještavaju o osjećaju usamljenosti (Lacković-Grgin, 2008.). Rezultati u skladu s navedenom pretpostavkom dobiveni su u istraživanju Ćubele i na hrvatskim srednjoškolcima u kojem je primijenjena skala SELSA (The Social and Emotional Loneliness Scale for Adults).…”