Purpose The purpose of this paper is to examine the relationship between the legal obligation of European libraries to ensure the transparent personal data processing and respect for user privacy. This paper will examine how libraries use privacy notices on websites to communicate with patrons about the processing of personal data and in what manner have libraries been guided by applicable transparency guidelines. Design/methodology/approach The method used is the analysis of privacy policies and other privacy documents found on the websites of national libraries. The analysis sample includes documents of 45 European national libraries, 28 out of those being national libraries of European Union (EU) Member States. The elements for this analysis are derived from the mandatory elements of the General Data Protection Regulation and the recommendations of the WP29/EDPB Transparency Guidelines. Findings The findings suggest that European national libraries largely adhere to EU data protection standards. In total, 60% libraries use a separate privacy page, and 53% of the EU Member State national libraries websites managed to comply with publishing all necessary data protection information in a way recommended by the Guidelines, compared to 47% of non-Member State national libraries. Originality/value The research contributes to the understanding of the importance of the principle of transparency and its operationalization.

No abstract

<p><strong>Cilj. </strong>Cilj je rada prikazati novosti iz područja zaštite osobnih podataka koje donosi Opća uredba o zaštiti podataka iz perspektive knjižničnog poslovanja. U radu se osobito provjerava usklađenost načela i prakse obrade osobnih podataka u Normativnoj bazi imena NSK s novom Uredbom.</p> <p><strong>Pristup/metodologija/dizajn. </strong>Daje se pregled i pojašnjenje temeljnih pojmova i koncepata iz područja zaštite osobnih podataka prema novoj Uredbi te analiza relevantnih članaka Uredbe koji se mogu primijeniti na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka u Normativnoj bazi imena. Navode se primjeri postupanja s pseudonimima u knjižničnim bazama te moguće mjere i preporuke.</p> <p><strong>Rezultati. </strong>Analizirajući postupanje s osobnim podacima za potrebe Normativne baze imena, donosi se zaključak da posebnu pažnju treba posvetiti poštivanju načela obrade, a radi uspostave pravne osnove preporučuje se donošenje dodatnog nacionalnog zakona iz knjižničarstva. Potrebno je osvijestiti postojanje prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju te ograničenja njihovih prava s obzirom na svrhu prikupljanja podataka i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u obavljanju zadaće od javnog interesa.</p> <p><strong>Ograničenja. </strong>Rad se prvenstveno odnosi na napore u usklađivanju rada Normativne baze imena u okviru širih napora u usklađivanju knjižničnog poslovanja sa zahtjevima novog europskog zakonodavstva iz područja zaštite podataka.</p> <p><strong>Praktična primjena. </strong>Razmatraju se praktični problemi usuglašavanja rada Normativne baze imena sa zahtjevima iz Opće uredbe o zaštiti podataka.</p> <p><strong>Originalnost/vrijednost. </strong>Analizom relevantnih članaka Uredbe rad donosi pregled postupanja s osobnim podacima u segmentu knjižničnog poslovanja koji se tiče rada na Normativnoj bazi imena. Značaj rada očituje se u doprinosu aktivnostima prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe te utjecaja na razvoj za knjižnice relevantnog okvira zakonodavstva u Republici Hrvatskoj.</p>

<p><strong>Cilj. </strong>U radu se raspravlja o obvezama knjižnice kao voditelja obrade osobnih podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka navedenim izravno u Uredbi ili onim koje se neizravno mogu izvesti poznavanjem zakonskih propisa kojima knjižnice podliježu. Cilj je rada na primjerima dobre prakse dviju europskih knjižnica usklađenih s novim propisima ukazati na moguće pristupe pri ispunjavanju pojedinih segmenata Uredbe, a poglavito na pristupe obradi osobnih podataka knjižničnih korisnika.</p> <p><strong>Pristup/metodologija/dizajn. </strong>Autorica navodi pravni okvir zaštite osobnih podataka u EU, pojašnjavajući načela obrade, obveze i metode dokazivanja ispunjenja tih obveza za knjižnice na temelju analize teksta Uredbe te na primjerima obrade osobnih podataka korisnika dostupnih na mrežnim stranicama dviju europskih knjižnica i njihovim različitim pristupima ispunjavanju obveza iz Uredbe. Pri analizi prakse dviju odabranih knjižnica komparativnom metodom i metodom analize teksta ukazuje se na moguća rješenja vezana uz interpretaciju Uredbe.</p> <p><strong>Rezultati. </strong>Uredba traži multidisciplinarni pristup osiguranju sukladnosti, što će uključivati upravu knjižnice, informatički odjel, pravnike i knjižničare, pa se može zaključiti da će najučinkovitiji pristup biti projektni pristup na razini ustanove. Takav pristup može uključivati prilagodbu putem donošenja internih politika postupanja s osobnim podacima i obrazovanja djelatnika, a davatelji usluge automatiziranog knjižničnog sustava imat će važnu ulogu u realizaciji anonimizacije i pseudonimizacije osobnih podataka.</p> <p><strong>Ograničenja. </strong>Analiza primjera ograničena je na jedan dio obveza knjižnica prema Uredbi. Primjeri prikazuju moguće pristupe ispunjavanju obveze o transparentnosti obrade osobnih podataka u knjižnici i pristupe prikupljanju osobnih podataka knjižničnih korisnika pri učlanjivanju u knjižnicu.</p> <p><strong>Praktična primjena. </strong>Rad donosi pregled obveza za knjižnice prema Uredbi analizom relevantnih članaka Uredbe i upućuje na smjernice iz područja zaštite osobnih podataka koje dodatno pojašnjavaju postupak prilagodbe knjižničnog poslovanja.</p> <p><strong>Originalnost/vrijednost. </strong>Budući da ne postoje smjernice za zaštitu osobnih podataka u knjižnicama na razini EU, značaj rada očituje se u osnaživanju aktivnosti prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe.</p>

Cilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti. = The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy.