This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values, and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, and sector-specific research need to be synthesized to better understand the concept of policy goals and to advance their research.

No abstract

Cilj ovoga rada je identificirati političke, kulturne i društvene narative turskih serija koje imaju propagandnu ulogu. Analizom narativa obrađena su dva žanrovski različita turska serijala novijeg datuma – Sanjalica i 50 m2. Analiza narativa nadopunjena je komparativnim pristupom, odnosno dizajnom najrazličitijih sustava. Unatoč tome što oba serijala površinski prikazuju zapadne i sekularne vrijednosti, njihov dublji sloj otkriva gotovo identične političke, kulturne i društvene narative koje obilježavaju politička propaganda vladajuće stranke i reprodukcija konzervativne kulture u Turskoj. Iako rad potvrđuje propagandni sadržaj analiziranih serijala, ponajprije prema turskim gledateljima, zaključuje se kako je potrebno proširiti istraživanje na veći broj turskih serija. Jednako tako, analiza narativa govori nam koje poruke ti serijali šalju, no kako bi se mogla istražiti recepcija njihovih poruka kod turskih gledatelja potrebna su daljnja istraživanja koja se služe drugim metodološkim postupcima.

The question this paper tries to provide an answer to is, why democratic transformation‎ was successful in Tunisia and Indonesia? The theoretical approach‎ is primarily rooted in descriptive-empirical actor theories, although cultural‎ theories were used as well, as to better understand the political ideas and‎ stances of Islamist actors. The research strategy is a binary comparative study‎ with the same outcome on the dependent variable. Furthermore, the paper‎ utilizes the Most Different Systems Design (MDSD) since both countries are‎ quite different, but the dependent variable is the same – democratic transformation‎ was successful. The aim of the paper is to isolate the independent‎ variables which should be considered as the necessary prerequisites for the‎ democratic transformation in both cases. However, the paper emphasises that‎ further testing and more cases are needed.‎

Svrha je rada opisati obilježja ciljeva hrvatske sigurnosne politike kako bi se odredilo u kojoj se mjeri transformiraju u skladu sa suvremenim trendovima. Rad kombinira teoriju javnih politika i sigurnosne studije. Istraživanje je utemeljeno na kvalitativnoj analizi sadržaja pet strateških dokumenata hrvatske vlasti putem kategorija koje se odnose na tematsku dimenziju ciljeva, ali i na njihovu općenitost, razinu na koju se usmjeravaju, prioritet te tip razumijevanja sigurnosti koji ih karakterizira. Glavni je nalaz rada da su ciljevi hrvatske sigurnosne politike vrlo raznoliki te da njihova raznovrsnost tijekom vremena raste. Na temelju nalaza može se istaknuti da hrvatska sigurnosna politika ima višesektorski i višerazinski pristup, barem prema ciljevima, te je time u skladu sa suvremenim trendovima. No nalazi pokazuju i da je hrvatska sigurnosna politika u aspektu svojih ciljeva loše operacionalizirana, da je obilježena niskom kvalitetom javnopolitičkog dizajna, što je prepreka u implementaciji višesektorskog karaktera hrvatske sigurnosne politike.