This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values, and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, and sector-specific research need to be synthesized to better understand the concept of policy goals and to advance their research.

U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima koja je u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveo Fakultet političkih znanosti, analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilno. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj.

No abstract

Low levels of trust in institutions in a post-socialist world is a relatively well documented finding across various disciplines of social science. Building upon this argument, the paper adds new insights to this discussion by contextualizing institutional trust in the midst of the COVID-19 pandemic in Croatia. Relying on the results from the national probabilistic sample, authors explore how three sets of predictors - socio-demographic variables, individual characteristics (i. e. motivational orientations of authoritarianism and social dominance) and participants’ experiences during the coronavirus pandemic determine the level of trust in public institutions. Results unequivocally showcase a fairly weak relationship between authoritarianism and social dominance orientation with institutional trust, unlike situational experiences, which play the most significant role in explaining levels of institutional trust. Contrary to authors’ expectations, adherence to measures and worries about catching the COVID-19 disease in the future were not predictive for institutional trust.

No abstract