The influence of social capital on an individual’s educational achievements is the subject of numerous scientific papers. Research on social capital is most frequently based on Coleman’s (1988) or Bourdieu’s (1986) theories of capital, which are related to different paradigms of social theory: whereas Coleman’s approach has its roots in structural functionalism, Bourdieu’s approach contains elements of conflict theory. A number of authors, starting with Bourdieu, attempt to explain and prove that, when connected with the education of individuals, the activity of social capital facilitates social reproduction. Other authors support the notion that social capital is, in fact, a powerful weapon that encourages social mobility. A third group of researchers emphasise that neither of these approaches in isolation can entirety explain the influences of social capital on an individual’s education (Ho, 2003). The present paper offers a review of research focusing on the influences of social capital on educational achievements, while outlining the fundamental differences between the two theoretical approaches that are most frequently used for research of this topic. The aim of the paper is to explain the influence of social capital on an individual’s educational achievements under Bourdieu’s and Coleman’s theoretical concepts, and to establish whether combining the approaches is possible. The conclusion and arguments show that it is legitimate to use all three theoretical approaches.

The purpose of the study is to examine the moderating effect of age on gender differences in teachers' self-efficacy for using information and communication technology (ICT) in teaching as well as possible variables underlying this effect. Following Bandura's conceptualisation of selfefficacy, we defined teachers' self-efficacy as their confidence in performing specific tasks that require the integration of ICT into the teaching practice. The study was conducted via an online questionnaire on a sample of 6613 elementary and upper secondary school teachers in Croatia. The hierarchical multiple regression analysis was applied. The findings indicate minor gender differences in self-efficacy for using ICT that are more prominent among older teachers and practically nonexistent among younger teachers. These effects remain statistically significant after controlling for the type of school where the teacher works, perceived technical and professional support for using ICT in school, and frequency of use of computer programmes in teaching. The interaction effect ceases to be statistically significant after the introduction of length of computer use in teaching and/or attitudes towards computers in the model, indicating that these two variables have a role in low self-efficacy for using ICT among older female teachers. A similar level of self-efficacy for using ICT among young male and female teachers is an encouraging finding which could hopefully be followed by gender equality in other aspects of ICT use. The findings suggest that strategies for enhancing ICT self-efficacy should be particularly targeted at older female teachers. This study contributes to a better understanding of the underresearched topic of gender differences in teacher's ICT self-efficacy.

S a š a P u z i ćInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu puzic@idi.hr B r a n i s l a v a B a r a n o v i ć Institut za društvena istraživanja u Zagrebu baranov@idi.hr K a r i n D o o l a nOdjel za Sociologiju, Sveučilište u Zadru kdoolan@unizd.hr SAŽETAK Promatrajući sukobe među učenicima iz ekološko-razvojne perspektive u tekstu se prezentiraju rezultati istraživanja učeničke, nastavničke i ravnateljske percepcije školske klime vezano uz pojavu i rješavanje sukoba među učenicima. Istraži-vanje je provedeno na uzorku 370 učenika osmih razreda deset zagrebačkih osnovnih škola, 29 nastavnika i 5 ravnatelja. U istraživanju su korištene mješovite metode istraživanja: anketno ispitivanje učenika, fokus grupe s nastavnicima i intervjui s ravnateljima. Podaci upućuju da su među učenicima najčešći verbalni konflikti, ali znatan broj učenika navodi i fizičke sukobe. Uz konfliktne, u školama postoje i suradnički odnosi među učenicima. Kada je riječ o odnosima s nastavnicima, učenici ih percipiraju kao osobe od kojih se može dobiti podrška u rješavanju sukoba, no istodobno nižim vrijednostima procjenjuju njihovo poštovanje i uvažavanje učenika. Utvrđeno je također da su djevojčice "osjetljivije" od dječaka na pojavu nasilja u školi, te da učenici s najvišim ocjenama i oni koji su rjeđe bili izloženi nasilju nešto pozitivnije procjenjuju školsko okruženje od ostalih učenika. U razgovorima s nastavnicima i ravnateljima blaži se oblici sukoba među učenicima predstavljaju kao sastavni dio školske svakodnevice. Više je nastavnika i ravnatelja izrazilo zabrinutost uslijed pojave "cyber-bullyinga", odnosno verbalnog nasilja preko Facebook-a. Među čimbenicima koji negativno utječu na školsku klimu i pojavu sukoba ističu se nedovoljna stručna osposobljenost nastavnika za rješavanje sukoba među učenicima, ograničavajuće organizacijske karakteristike škole, zdravstvene poteškoće učenika i nesređene obiteljske prilike učenika.Ključne riječi: školska klima, ekološko-razvojna perspektiva, sukobi i nasilje u školi, odnosi među učenicima, odnosi s nastavnicima, učenička perspektiva, perspektiva nastavnika i ravnatelja DOI 10.5673/sip.49.3.4 UDK 37.06:316.482.057.874(497.5) Izvorni znanstveni rad Copyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 336 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335-358 UvodIstraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost nasilnim oblicima ponašanja u školi povećava vjerojatnost socijalne izolacije, depresije, i frustracije među učenicima, što u krajnjoj konzekvenci može dovesti do napuštanja škole i/ili odustajanja od daljnjeg školovanja (Lindstrom Johnson, 2009.). S druge strane, nasilje u školi utječe također i na kvalitetu nastavnog procesa budući da nastavnici zbog rješavanja sukoba i ovladavanja nasilnim situacijama ne mogu dovoljno vremena posvetiti samom poučavanju. Kada je riječ o Hrvatskoj, svjedoci smo sve učestalijeg medijskog izvještavanja o nasilju u školama...

No abstract

Ključne riječi: socioekonomski status, sociokulturni status, učenici osmih razreda, uspjeh iz matematike, izbor srednje škole. UVODMatematička kompetencija postaje jedna od središnjih komponenti u razvoju ljudskog kapitala u suvremenim društvi-ma i time sve važnija za život pojedinca (Bishop i Forgasz, 2007.). Posljedica toga je da se obrazovna postignuća iz matematike nerijetko koriste kao selektivni filter za pristup elitnim zanimanjima i privilegiranim položajima u društvu, što u konačnici povećava važnost uloge društvenih faktora za uspjeh iz matematike (Apple, 1992.;Bourdieu, 1996.).Istraživanja utjecaja društvenih faktora na matematička postignuća ističu ulogu