No abstract

Brojni su dokazi da adekvatna tjelovježba pomaže u očuvanju dobrog zdravlja, a često ima pozitivan učinak u sprečavanju brojnih bolesti. Trudnoća koja je poznata u narodu kao "drugo stanje" spada u razdoblje života koje obiluje fiziološkim, anatomskim, tjelesnim i psihičkim promjenama koje se ne mogu svrstati u bolest. Žena se tijekom trudnoće mijenja duhovno i emotivno, alii u fizičkom smislu, kako estetski tako i funkcionalno. Trudnoća je posebno doba za svaku buduću majku, doba u kojemu se događaju velike fiziološke promjene u gotovo svim tjelesnim sustavima.Istraživanja pokazuju da zdrave trudnice mogu nastaviti sudjelovati u fizičkoj aktivnosti ili s njome započeti. Mnoge svjetske strukovne asocijacije daju preporuke tjelovježbi u trudnoći namijenjene trudnicama nerizičnih trudnoća. Dopuštenje liječnika preduvjet je treninga u trudnoći. Tijekom trudnoće dopušteni su lagani kardiovaskularni programi te programi koji doprinose razvoju mišićne snage i izdržljivosti uz korištenje umjerenih otpora. Preporuča se hodanje, plivanje, vožnja stacionarnog bicikla, specifični kineziterapijski programi pilatesa i joge za trudnice. Glavne odrednice svih programa tjelovježbe su umjerenost, modificiranost sukladno hormonalnim i fizičkim promjenama trudnice te kontroliranost ispravnog izvođenja tjelovježbe. Tjelovježba u trudnoći je u osnovi bezopasna i može uveliko koristiti budućoj majci, ali i djetetu. Ukoliko je trudnica dobrog zdravlja i ako vježba umjereno, vježbanje će olakšati tegobe u trudnoći te ojačati mišiće koji su potrebni tijekom porođaja i učiniti je psihički stabilnijom.Vježbati treba kroz cijelu trudnoću ali i nakon poroda.U trudnoći se ne preporučuje eksperimentiranje s vježbama koje nisu rađene i prije trudnoće. Treba izbjegavati iznimno naporne treninge, sportove koji imaju visok rizik od pada, kontaktne sportove i bilo koje sportove prilikom kojih može doći do udarca u trbuh.

Koronavirusna bolest je vrlo teška zarazna bolest uzrokovana teškim akutnim respiratornim koronavirusom 2 koji se neumoljivo širi od čovjeka do čovjeka u cijelom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija je u ožujku 2020.g. dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija. Pandemija koronavirusom za veliku većinu ljudi predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Pandemija COVID-19 može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke osobe mogu razviti izraženije reakcije. Reakcija na stres mogu biti različite, a najčešči simptomi su: emocionalne, kognitivne i tjelesne prirode, poteškoće sa spavanjem, pogoršanje kroničnih duševnih i tjelesnih bolesti te povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari.Da bismo se sačuvali od stresa vrlo je važno ispravno koristiti svoju pamet i nedopustiti da nas negativne emocije vode u preveliki strah i paniku. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerovatnoća da će biti izraženiji u osoba koje prekomjerno slušaju, gledaju i čitaju nove vijesti o ovoj bolesti, poglavito ako su izvori nesigurni i neprovjereni i ako ne dolaze od ovlaštenih stručnih organizacija. Za vrijeme izolacije uvjetovane pandemijom Korona virusa vrlo je važno upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu i sl. Potrebno je zdravo se hraniti, jesti uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnosti (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora. Cilj ovog rada je pojasniti kako se sačuvati od stresa za vrijeme pndemije Korona virusom.

UVOD: Jedan od temeljnih postulata u medicini izrečen u staroj latinskoj poslovici je u zdravom tijelu zdrav duh ("Mens sana in corpore sano") nedvojbeno govori o značajnoj i neraskidivoj povezanosti tijela i duše. Brojna istraživanja pokazuju da je adekvatna i redovita tjelovježba u pozitivnoj povezanosti s dobrim zdravljem.CILJ ISTRAŽIVANJA: Ispitati povezanost tjelovježbe i duševnog zdravlja studenata. ISPITANICI I METODE: Za realizaciju cilja ovog istraživanja korišteni su: 1. opći sociodemografski upitnik, osobne izrade, namjenski sačinjen za ovo istraživanje i upitnik samoprocjene psihičkih simptoma SCL90-R (Symptom Check List 90) kojim se procjenjuje tj. mjeri devet dimenzija ličnosti. REZULTATI: Studenti fizičke kulture su statistički značajno postizali niže rezultate na podskalama opsesivno kompulzivnih simptoma, interpersonalne vurnelabilnosti, depresivnosti, anksioznosti, agresivnosti, fobija i psihotičnih obilježja u odnosu na studente medicine. Studenti ženskog spola su statistički značajno postizali više rezultate na podskalama opsesivno kompulzivnih simptoma, depresivnosti, anksioznosti i fobija u odnosu na studente muškog spola. Studenti nižih godina su pokazivali statistički značajno više depresivnosti i anksioznosti u odnosu na studente viših godina. Studenti slabog ekonomskog statusa su statistički značajno postizali više rezultate na podskalama somatizacije, paranoje i psihotičnih obilježja u odnosu na studente boljeg ekonomskog statusa. ZAKLJUČAK: Studenti fizičke kulture su statistički značajno postizali niže rezultate psihičkih simptoma i time pokazali bolje duševno zdravlje u odnosu na studente medicine.

Kroz cijelu povijest postoje brojni znanstveni dokazi datjelovježba ima pozitivan utjecaj na zdravlje, a manjak fizičke aktivnosti i tjelovježbe, negativan utjecaj na zdravlje. Zdravlje se definirakao stanje potpunog, tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti. Općenito govoreći procesi koji utječu na zdravlje mogu biti salutogni tj. oni koji pomažu očuvanju dobrog zdravlja i otežavaju pojavu bolesti i patogeni koji djeluju suprotno, odnosno narušavaju zdravlje i pomažu pojavu bolesti. Tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u ljudskom životu i njegovom zdravlju, a još od drevnih Grka, bila je sastavni dio obrazovanja. Tjelesna aktivnost definira se kao pokretanje tijela s pomoću skeletne muskulature uz veću potrošnju energije od potrošnje energije u mirovanju. Glavni učinak tjelovježbena zdravlje je salutogni tj. pozitivni učinak na ljudsko tijelo i dušu. Osim fizičkih dobrobiti koje možemo dobiti vježbanjem i imati zdravije tijelo, također tu su i razne psihičke dobrobiti, poput, smanjivanje razine stresa, smanjenje mogućnosti pojave psihičkih poremećaja i bolesti, održavanje mozga vitalnijim, povećavanje lučenja hormona koje pozitivno utječu na naše zdravlje. Cilj ovog rada je pojasniti pozitivan utjecaj tjelovježbe na zdravlje ljudi. Ključne riječi: zdravo tijelo, zdrav duh, tjelovježba, zdravlje Osoba za razmjenu informacija: