This paper presents a multi-criteria selection of the best forest road network with the aim of achieving effective preventive and timely repressive protection against forest fires. The research was carried out in national park (NP) "Tara" at a site which is under constant threat of fire. Four variants of the forest road network were designed and analyzed against seven criteria, and the best variant was selected using entropy weight coefficients (EWC) method. The importance of these seven criteria was studied by the management of the NP "Tara." The greatest importance was given to the criteria relating to the cost of construction and maintenance of permanent and temporary roads (47% of the total value of all criteria). The EWC method did not select the variant based on the lowest costs of construction and maintenance as the best option, but the variant whose location was the most suitable for effective defense against forest fires.

Šumarstvo je jedna od gospodarskih grana gdje je stopa ozljeda na radu među najvećima. Uprkos tomu što se poslovi u šumarstvu uglavnom karakteriziraju sezonalnošću, a ne stalnom zaposlenošću radnika, šumsko gospodarstvo „Sremska Mitrovica“ gdje su provedena istraživanja ima drukčiju praksu. Cjelokupna sječa i izrada na području ovoga gospodarstva obavlјa se ulaganjem vlastitih sredstava i vlastite radne snage. Ovo gospodarstvo karakterizira ravničarski teren s prosječnim nadmorskim visinama ispod 100 m, gdje glavne vrste drveća čine euroamerička topola, lužnjak i jasen. Godišnji etat šumskog gospodarstva iznosi oko 200000.00 m³. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja broja i uzroka ozljeda na radu, za razdoblje od 5 godina (2008-2012. godine). Analizirane su samo ozljede proizvodnih šumskih radnika (sjekači, radnici koji rade na ručnom utovaru, vozači i radnici koji rade na poslovima uzgajanja šuma). Svaka ozljeda na radu evidentirana je odmah nakon što se dogodila. Klasifikacija ozljeda obavljena je na temelju Međunarodne klasifikacije bolesti (International Classification of Diseases and Related Health Problems), a korišten je šifrarnik bolesti iz odjeljka „vanjski uzroci obolijevanja i umiranja (V01-Y98)“ (external causes of morbidity and mortality) (V01-Y98)). Nakon svake evidentirane ozljede na radu, medicina rada je slala Izveštaj o liječničkom pregledu ozlijeđenog radnika Republičkoj inspekciji rada, Ministarstvu unutrašnjih poslova i ­referentu zaštite na radu u radnoj jedinici gdje je radnik bio zaposlen. Iz Izveštaja o liječničkom pregledu ­zaposlenog podaci su unošeni u posebnu evidenciju. Ocjenu težine ozljede davao je liječnik koji je prvi ­pregledao zaposlenog. Radnicima koji su radili kao sjekači, šumsko gospodarstvo osiguralo je tečaj koji je trajao mjesec dana (teorijska nastava) i dva mjeseca praktične obuke, gdje su sjekači obavili sječu i obaranje uz pomoć iskusnijeg kolege (mentora). Ukupan broj radnika koji je na godišnjoj razini bio zaposlen na poslovima korištenja šuma kretao se od 302 (2010. godine) do 323 (2008. godine) (Tablica 1). Najveći broj radnika bio je zaposlen na poslovima uzgajanja šuma. Na temelju analize broja ozljeda na radu u razdoblju od 2000-2012. godine utvrđeno je da je najveći broj ozljeda na radu zabilježen kod radnika koji su radili kao sjekači (Slika 2). Ukupan broj ozljeda koji je evidentiran u razdoblju 2008-2012. godine je bio 181, gdje su 172 ozljede evidentirane kao lake, dok je 9 ozljeda kategorizirano kao teška tjelesna ozljeda. Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika, najveći postotak čine radnici koji su obavljali posao sjekača (68%), zatim posao radnika koji su radili na poslovima uzgajanja šuma (20%), vozača traktora (8%), radnici koji rade na ručnom utovaru (3%) i vozača kamiona (1%) (slika 3). Postotak ozlijeđenih sjekača u odnosu na ukupan broj iznosi 25%. Najčeće su se povređivali sjekači starostne dobi između 30 i 40 godina (Slika 4), odnosno oni radnici koji su imali između 15 i 20 godina radnog staža (Slika 5). Najveći broj ozljeda sjekača dogodio se u ožujku i svibnju. Promatrajaći dane u tjednu, najveći broj ozljeda dogodio se ponedjeljkom (skoro 1/3 povreda). Najveći broj ozljeda dogodio se u razdoblju od 10-11 sati prije podne (Slika 8). Najčešće povređivan dio tijela su noge i ruke (Slika 9). Najčešći uzrok ozljede je udarac grane (35%), zatim sljede ozljede uzrokovane lancem motorne pile (21%) (Slika 10). Ono što su ­autori ovoga članka zapazili analizirajući podatke, je činjenica da evidencije o povredama radnika postoje, ali da nisu bile uniformne ni po godinama ni po radnim jedinicama, i često su nedostajali detaljni podaci o ­povredi.Tako je odlučeno da se u idućem razdoblju u dogovoru s nadležnima iz JP kreiraju novi obrasci koje treba popunjavati sukladno preporukama, koji će također biti dati kao prateći materijal.

Quality factors affecting the assortment quality structure in poplar plantations were researched on nine temporary sample plots in the period 1997-2004, from the aspect of the implementation of roundwood standards. Sample plots were selected depending on the factors, the effect of which was studied. The following factors were researched: clonal species, planting pattern, flood risk, pruning of branches, plantation position and age. The study was performed by the original methodology. Based on the study results, it is concluded that knots have the highest effect on the assortment quality structure in poplar plantations, regardless of the site and stand conditions. Their effect rises significantly with the increase of tree diameter. Also, the analyses show that the number of large and rotten knots on the tree trunk increases considerably with the older age. In the flooded area, the sweep of the lower part of the stem is more intensive and multiple curvatures are frequent on the trees growing immediately along the river, whereas curvature decreases with the distance from the river bank. Based on the study results, it is concluded that the percentage of best quality assortments is considerably reduced by the above wood defects

The content of organic carbon (C) was researched in topsoil layers (0-20 cm) in the most represented soils of forest ecosystems in central Serbia: eutric ranker, eutric cambisol and dystric cambisol. The soils were sampled during 2003, 2004 and 2010. Laboratory analyses included the soil physical and chemical properties necessary for the quantification of the soil organic carbon in organic and mineral layers. Mean values of the soil organic carbon (SOC) stores in organic horizons of the study soils varied between: 1.01±0.4 kg(C).m-2 (dystric cambisol), 0.90±0.41 kg(C).m-2 (eutric ranker) and 0.94±0.36 kg(C).m-2 (eutric cambisol). Average values of organic carbon in mineral layers (0-20 cm) ranged between: 3.83±1.70 kg(C).m-2 (dystric cambisol), 6.26±3.41 kg(C).m-2 (eutric ranker) and 4.36±1.91 kg(C).m-2 (eutric cambisol). The average value of total organic carbon stock in the study soils (both organic and mineral layers) was 5.77 kg(C).m-2. This paper addresses the methodological aspects of regional estimation of soil organic carbon content as the potential to be applied in the National Forest Inventory Program

Bark stripping damage is a serious problem in some forest hunting grounds in Serbia. This study aimed at assessing the incidence and intensity of bark stripping by red deer in the fenced rearing centre ?Lomnicka Reka? (Mt. Veliki Jastrebac, central Serbia). The data were collected by detailed surveying of the entire rearing centre over spring and autumn 2008, 2009 and 2010. Our results show that, in spring and summer, it is exclusively broadleaf tree species that are bark stripped by red deer, mainly beech (86.3% or 536 trees) and hornbeam (10.1% or 63 trees). The incidence and intensity of bark stripping were the highest in the diameter class of 20-39.9 cm. Damaged trees were identified in all parts of the rearing centre, at all aspects and at different slopes. Beech bark was stripped over the period May-August, with the focus in June or July.