Značajan udio mladih u nekom je trenutku studija zaposlen, te je potrebno jasno definirati ciljeve i konkretne politike sa svrhom osiguranja dostojnoga životnog standarda mladih i stvaranja materijalnih preduvjeta nesmetanom izvršavanju studentskih obveza i završetku studija. Studentski rad predstavlja važan izvor studentskih prihoda u Republici Hrvatskoj te je koncem 2018. godine donesen novi Zakon o obavljanju studentskih poslova s ciljem unaprjeđenja studentskog standarda. Iako proklamirano kao nedvojbeno socijalna mjera, zakonsko rješenje nedostatno je zaštitilo studente, tretirajući ih kao prekarne radnike. Pritom je pretjerano blago fiskalno opterećenje, proizišlo iz povezanih propisa, učinilo studentski rad atraktivnijim i isplativijim od rada iz radnog odnosa, kreirajući latentnu opasnost poremećaja tržišta rada. U radu se ukazuje na konkretne probleme normativnog uređenja studentskog rada u Republici Hrvatskoj te ističe potreba njegova redefiniranja s ciljem ostvarenja socijalne pravednosti.