U novije vrijeme u društvenim znanostima, a posebno u pedagogiji, različita istraživačka iskustva podrazumijevaju različite istraživačke stilove i filozofske pristupe koje je potrebno poznavati prije provođenja istraživanja. U radu se daje pregled različitih istraživačkih pristupa i znanstvenih paradigmi u okviru kojih je moguće kreirati i usmjeriti osobni istraživački projekt (istraživanje). Cilj i svrha rada je istražiti i upoznati različite istraživačke pristupe i metodološke okvire koji se ogledaju u zastupljenosti stanovitih znanstvenih paradigmi, primjeni kvalitativne i kvantitativne metodologije te različitih istraživačkih tehnika kojima se u svojim istraživanjima koriste budući učitelji. Iz navedenih je razloga istraženo 159 diplomskih radova studenata Učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku koji su javno obranjeni od siječnja 2015. do prosinca 2017. godine. Uvidom u diplomske radove studenata dobiveni su sljedeći rezultati: od ukupnoga broja diplomskih radova (159), njih 132 (83 %) ima istraživanje. Nadalje, znanstveno područje koje je najzastupljenije u istraživanjima su društvene znanosti (36,47 %), a unutar njih polje pedagogije (46,55 %). Prema vrsti istraživanja dominiraju empirijska, temeljna, transverzalna i istraživanja sadašnjosti. Od svih istraženih znanstvenih paradigmi, najzastupljenija je pozitivistička (60,6 %), a potom konstruktivistička (17,43 %) i postpozitivistička (15,91 %) paradigma. Dominiraju primijenjena istraživanja (78 %), dok su razvojna istraživanja (5 %) još uvijek nedovoljno zastupljena i prihvaćeno kod studenata.

The future of an individual and society in the global world is reflected in theorganization and quality of today’s school, educational system and teacher education.Interculturalism is encouraged by education in school as a social community whichaccepts diversity as a value. The aim of intercultural education is the developmentof intercultural sensitivity and acquisition of knowledge, skills and abilities neededfor functioning in a multicultural society. Inclusion of intercultural education in theschool curriculum implies the responsibility of all, mostly teachers because they aredirectly involved in the educational process. The intercultural competence of teachersrefers to the interaction encouraging mutual learning with culturally diverse pupils.The paper analyzes valid legal documents and university programs of Croatianteacher studies from the point of interculturalism. The aim of the research is toinspect the relevant legal framework and determine intercultural contents in theCroatian primary teacher education study programs. The comparative analysis ofstudy programs for primary school teachers (in Osijek, Zagreb, Split, Rijeka and Pula)shows that intercultural content is present but differs in number and type. The premiseof successful intercultural education is a quality initial teacher education.Key words: intercultural education; school culture; study programs; teacher-Budućnost pojedinca i društva u globalnom svijetu ogleda se u ustroju i kvalitetidanašnje škole, sustavu odgoja i obrazovanja te izobrazbe učitelja. Interkulturalizamse potiče odgojem i obrazovanjem u školi kao socijalnoj zajednici koja prihvaćarazličitost kao vrijednost. Cilj interkulturalnoga obrazovanja je razvoj interkulturalneosjetljivosti te stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za djelovanje umultikulturalnom društvu. Uključivanje interkulturalnoga obrazovanja u školskikurikul implicira odgovornost svih, najviše učitelja jer neposredno sudjeluju uodgojno-obrazovnom procesu. Interkulturalna kompetencija učitelja odnosi sena ostvarivanje interakcija koje potiču uzajamno učenje s kulturalno drukčijimučenicima. U radu se analiziraju pojedine važeći dokumenti zakonske legislative isveučilišni programi hrvatskih učiteljskih studija s motrišta interkulturalizma. Ciljistraživanja je uvid u relevantni zakonski okvir i utvrđivanje interkulturalnih sadržajau hrvatskim studijskim programima za školskoga učitelja. Komparativnom analizomstudijskih programa za školskoga učitelja (u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadrui Puli) evidentno je da interkulturalnih sadržaja ima, no oni se razlikuju po broju ivrsti. Pretpostavka uspješnoga interkulturalnog odgoja i obrazovanja jest kvalitetnoinicijalno obrazovanje učitelja.Ključne riječi: interkulturalno obrazovanje; kultura škole; studijski programi; učitelj.

Pedagogija, kao znanstvena disciplina koja svoje utemeljenje ima u filozofiji, promišlja pitanja identiteta, kulture i vrijednosti. Učitelji kao (pre)nositelji vrijednosti u školi snažna su karika u razvoju empatičnoga i moralnoga učenika. Profesionalni identitet učitelja zagovara preobrazbu učitelja kao homo moralis i profesionalca u promijenjenim društvenim uvjetima koji utječu i na kulturu škole. Cilj je rada teorijski opisati profesionalni identitet i vrijednosti učitelja u kulturi škole.

Bioethics, as a newer scientific discipline answers questions about the life of the contemporary man in an interdisciplinary way, and we use education to express what kind of a society and what kind of a man we want. Values on which the educational system in the Republic of Croatia is based are viewed as a new possibility to develop the Croatian national, cultural, and spiritual identity within complex globalization processes. In the era of globalization, informational and technological improvement, one of the hardest efforts of the modern age is the upbringing of children in the changed circumstances, which consequently reflects on the style of education and the conditions in which education is conducted. The aims of the upbringing focus the educational practice and the pedagogical action, while the responsibility and the complex task is bestowed upon educators/teachers. The importance of initial education of educators/teachers is irrefutable today. To be an educator is a vocation/profession with specific professional standards and ethical rules of the teaching profession, inspired by the values of social inclusion and the needs of the child/pupil. This paper deals with a comparative analysis of study programmes and learning outcomes in the Integrated Undergraduate and Graduate University Teacher Study, as well as University Study of Early and Preschool Education at the Faculty of Education in Osijek, focused on the (bio)ethics, education and ethics of the teacher’s calling. Students, future preschool/primary school teachers during the study need to be made aware of the sensitivity in ethical decision-making in the future profession, as well as solving the problems which influence on building the character, because ethics and bioethics need to fulfil important social and individual aspects of education.