Cilj ovog rada je utvrditi razlike u kemijskom profilu aromatskih spojeva vina dobivenih od šumskih i kultiviranih kupina. Hlapljivi spojevi su izolirani metodom ekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) korištenjem sivog vlakna s DVB/CAR/PDMS ovojnicom. Analiza izoliranih hlapljivih spojeva provedena je pomoću vezanog sustava plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS). U uzorku vina od šumske kupine je identificirano 27 spojeva (ukupno 93,7 %), dok je kod uzorka vina od kultivirane kupine identificiran 21 spoj (ukupno 92,3 %). U vinu od šumskih kupina je prisutno značajno više monoterpena i norizoprenoida koji su nositelji primarne arome kupine. U vinu od šumskih kupina je prisutno više viših alkohola, a kod vina od kultiviranih kupina više estera, stoga bi u tehnološkom postupku trebalo obratiti pažnju na temperaturu fermentacije koja je jedan od najbitnijih čimbenika za nastanak ovih spojeva.

Posljednjih godina proizvodnja voćnih vina neprestano raste zbog sve veće potražnje potrošača za visokokvalitetnim voćnim vinima. Voćna vina proizvode se fermentacijom soka ili pulpe koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća (osim grožđa). Cilj ovog rada bio je usporediti sastav isparljivih spojeva vina proizvedenih od šumskih i kultiviranih malina. Isparljivi spojevi izolirani su pomoću mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) i analizirani vezanim sustavom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS). U uzorku vina od šumske maline identificirano je 37 spojeva što predstavlja 90,5 % udjela isparljivih spojeva, dok je u uzorku vina od kultivirane maline identificirano 20 spojeva što predstavlja 93,9 % udjela isparljivih spojeva. Kiseline, fenoli i ugljikovodici nisu pronađeni u uzorku vina od kultivirane maline za razliku od uzorka vina od šumske maline. Uzorak vina od šumske maline imao je pet puta veći udjel C13-norizoprenoida nego uzorak vina od kultivirane maline. Vino od kultivirane maline sadržavalo je značajno veći udjel viših alkohola, dvostruko veći udjel izoamilnog alkohola, ali nije utvrđena veća razlika u sadržaju ukupnih estera između vina od kultivirane i šumske maline. Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da vino od šumske maline ima kompleksniji sastav isparljivih spojeva u odnosu na vino od kultivirane maline.

U današnjem vremenu brzog razvoja te gotovo svakodnevnih promjena i napretka stari običaji i tradicijske vrijednosti padaju u zaborav te se javlja potreba za zaštitom tradicijske i nematerijalne kulturne baštine. Turizam u našem kraju kontinuirano napreduje i postaje glavnim motorom našeg gospodarstva. Cilj ovog rada je predstaviti vrijedan tradicijski hrvatski prehrambeni proizvod – Poljički soparnik, pekarski proizvod izrađen od mekog pšeničnog brašna, blitve, crvenog luka, maslinovog ulja, češnjaka, soli i vode. U prošlosti je soparnik bio jedno od osnovnih jela i poznat samo u krajevima Poljica, a danas kao zaštićen proizvod svjedoči o nekadašnjem načinu života na selu te uopće o kulturi stola kao neizostavnom dijelu ukupne nacionalne kulture. Od proizvoda za siromašne postao je prepoznatljivi brend, te se nudi na svim kulturnim ili gastronomskim događanjima širom Dalmacije i Lijepe naše

Anižeta je prirodno jako alkoholno piće koje se proizvodi aromatiziranjem rakije lozovače prirodnim ekstraktima zvjezdastog anisa (llicium verum Hook.), anisa (Pimpinella anisum L.), koromača (Foeniculum vulgare Mill.) ili drugog bilja koje sadržava jednake glavne aromatične sastojke. U brojnim zemljama mediteranskog područja rakije aromatizirane anisom imaju dugu tradiciju proizvodnje. U našoj zemlji Anižeta je tradicionalno jako alkoholno piće koje se najvećim dijelom proizvodi na otoku Korčuli. Tijekom proizvodnje rakije nastaju brojne hlapljive tvari čiji udjel i sastav određuje kvalitetu gotovog proizvoda. Cilj ovog rada je utvrditi profil hlapljivih sastojaka rakije Anižete. Za izolaciju hlapljivih spojeva korištena je tehnika mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME). Analiza izoliranih hlapljivih spojeva provedena je primjenom plinske kromatografije udružene s spektrometrijom masa (GC-MS). Identificirano je ukupno 26 hlapljivih spojeva koji pripadaju sljedećim kemijskim skupinama: esteri, viši alkoholi, terpeni, fenilpropani i norizoprenoidni derivati. Brojčano su najzastupljeniji esteri, a fenilpropani cis-anetol (17,88 %) i trans-anetol (31,62 %) su prisutni u najvišem relativnom udjelu te doprinose slatkastoj, specifičnoj aromi Anižete. Dobiveni rezultati su uspoređeni sa literaturnim podacima sličnih alkoholnih pića u drugim zemljama.

U radu su ispitani ponašanje i stavovi studenata Veleučilišta "Marko Marulić u Kninu o funkcionalnim napitcima (FN) (uključivo sportski napitci; bez mliječno-baziranih napitaka) te je dana usporedba s učestalošću konzumacije sokova od voća i/ili povrća (SVP), sokova domaće proizvodnje (SDP) i energetskih pića s visokim sadržajem kofeina (EPK). Ispitivanje je provedeno od 05. do 15. 10. 2015. godine putem otisnutog anketnog upitnika među dobrovoljnim studentima kojima je omogućena anonimnost. Korištena su pitanja zatvorenog tipa koja su obuhvatila opće podatke, te podatke o ponašanju i stavovima studenata o funkcionalnim napitcima. Dobiveni podaci obrađeni su u MS Excel 2010. Rezultati ispitivanja pokazuju da napitke deklarirane kao funkcionalni sokovi konzumiraju svi ispitanici, a barem jednom tjedno konzumira ih 69,57 % ispitanika. SVP barem jednom tjedno konzumira 73,91 % ispitanika, dok ih 10,87 % ispitanika nikada ne konzumira. SDP ne konzumira 23,91 % ispitanika, a 45,67 % konzumira ih barem jednom tjedno. EPK nikada ne konzumira 45,65 % ispitanika, a 26,08 % konzumira ih barem jednom tjedno. Domaća proizvodnja (43,48 %), pristupačna cijena (28,26 %), utjecaj na organizam (39,13 %) te kvaliteta proizvoda (36,96 %) najznačajniji su razlozi za kupnju SDP, SVP, FN i EPK (tim redom). Prosječna potrošnja SVP, SDP, FN i EPK dnevno po ispitaniku je 1,62 dL, 1,20 dL, 0,65 dL i 0,54 dL (tim redom). Ispitanici preferiraju sokove od bazge, cikle, drenjina, jabuke i grožđa te robne marke "Vindi Iso sport" i "Red Bull" na temelju saznanja o sastavu i djelovanju pojedinih napitaka na organizam.