Beyond the Tunnel Vision: Analysing the Relationship Between Mathematics, Society and Technology

Professional modellers’ conceptions of the notion of mathematical modelling: ideas for education

“…Regarding the former, the conceptualisation of modelling in the modelling cycle approach draws on a separation of two distinct "worlds", the real world and the mathematical world, and some kind of "translation" between these (e.g., , including the "step" from the real world to the mathematical world (i.e., mathematisation). In the emergent modelling approach (e.g., Treffers 1987) the notion of mathematisation has a central role and has been further differentiated into horizontal mathematisation (from the real world to mathematics) and vertical mathematisation (within mathematics), while in the critical mathematics education approach its character along with its social implications are being analysed (e.g., Jablonka and Gellert 2007;Keitel et al 1993). The purpose of a modelling (or mathematisation) process is not always to describe and understand the real world through the use of mathematics but also to change the world (Niss 2015).…”

Društveni aspekti matematičkog obrazovanja

“…To znači i povećanje društvenih očekivanja i zahtjeva spram učinkovitosti matematičkog obrazovanja što se, sukladno opisanoj razvojno-tehnološkoj perspektivi, također argumentira utilitarno, tj. ulogom matematike i matematičkog obrazovanja u osiguravanju ljudskih resursa potrebnih za rješava-nje egzistencijalnih i organizacijskih problema društva (Keitel, Kotzmann i Skovsmose, 1993).…”

“…Ovi odnosi moći utječu i na razvoj matematike i tehnologije budući da o njima ovisi kako društvena preferencija ciljeva matematičkih i tehnoloških istraživanja (Keitel, Kotzmann i Skovsmose, 1993) tako i obrasci druš-tvenog isključivanja vezani uz ograničavanje dostupnosti matematičkog znanja za pojedine skupine u društvu (Popkewitz, 1988;Keitel, 2006). Dok spomenuta selektivnost u odabiru ciljeva matematičkih i tehnološ-kih istraživanja matematičkom znanju i tehnološkim strukturama daje legitimitet i praktično značenje, obrasci društvenog isključivanja slijede razlike u obrazovnom uspjehu prema socijalnom podrijetlu učenika.…”

“…Od obrazovnog se sustava pritom očekuje da učenicima osigura potrebna znanja (matematike) za razumijevanje i rukovanje tehnologijom, da im na vrijednosnoj razini prenese »primjeren« stav prema tehnologiji, te da diferencira i selektira najsposobnije pojedince za socioekonomsku implementaciju različitih tehnologija (Keitel, Kotzmann i Skovsmose, 1993). Keitel, Kotzmann i Skovsmose ovu povezanost tehnoloških zahtjeva i matematič-kog obrazovanja formuliraju ovako: »Dolazi do tehnološkog razvoja, prije ili kasnije formuliraju se implikacije za matematičko obrazovanje te se uvode promjene za koje se smatra da osiguravaju relevantne kvalifikacije -ne zbog epistemoloških ili obrazovnih razloga, nego uglavnom stoga što se matematika djelomično konvertira u tehnologiju« (Keitel, Kotzmann i Skovsmose, 1993: 247).…”

“…(Keitel, Kotzmann i Skovsmose, 1993). Pritom ovakvo osposobljavanje za aktivno građanstvo u pravilu podrazumijeva dva aspekta (Niss, 2003;usp.…”