Prefigirani Glagoli U Hrvatskome Mrežnom Rječniku – Mrežniku

Abstract

Hrvatski mrežni rječnik -Mrežnik jednojezični je mrežni rječnik koji ima tri modula: modul za odrasle izvorne govornike, modul za djecu i modul za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik. U ovome se radu prikazuje opis i obrada prefigiranih glagola u Mrežniku. Posebna se pozornost posvećuje modulu za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik, koji trenutačno ima 1000 natuknica. Taj se modul uspoređuje s osnovnim modulom i na odabranim primjerima pokazuje se kako se u njemu obrađuju prefigirani glagoli, kako se povezuju vidski parnjaci te kako se povezuju glagolska tvorbena gnijezda. Pri analizi pozornost ćemo posvetiti i odabiru dobrih korpusnih primjera i kolokacija. Mrežnik je hipertekstni igrificirani rječnik. Stoga se u završnome dijelu rada prikazuju jezične igre osmišljene za učenje prefigiranih glagola i glagolskoga vida. Prefigirani glagoli koji se nalaze u igrama ekscerpirani su iz Mrežnika. Na temelju obrađenih glagola napravljeni su kvizovi za učenje SUMMARY PREFIXED VERBS IN CROATIAN WEB DICTIONARY -MREŽNIKCroatian Web Dictionary -Mrežnik is a corpus based gamified monolingual normative dictionary of standard Croatian. It has three modules: for adult native speakers, non-native speakers learning Croatian, and schoolchildren. The paper focuses on the compilation of dictionary entries of prefixed verbs in the module for learners of Croatian as a second and foreign language. The lexicographic strategies which can facilitate the acquisition of prefixed verbs and verbal aspects are discussed. Each verb is defined, examples are given, and each verb is linked to its aspectual pair. The data on word formation is provided, including the most frequent prefixed verbs. In verbal entries a note that gives the most frequent derivatives formed by prefixation, their short definition, and usage examples are given. All three existing models of teaching meanings of verbal prefixes and the process of verbal prefixation in Croatian as a second and foreign language have been considered: verbs in context, prefix by prefix, and cognitive-linguistic model. In the future, the introduction of smaller than word units (including prefixes) in Mrežnik is considered to facilitate the prefix by prefix teaching method. As Mrežnik is a gamified dictionary, games closely follow the dictionary approach to prefixed verbs. Five games for learning prefixed verbs and verbal aspects are also presented in the paper.

Jezikoslovni nazivi u suvremenim udžbenicima hrvatskoga jezika

“…Tablica 5. Uzevši u obzir prethodno navedeno, u svim razmatranim udžbenicima potpuno su ujednačeni ovi nazivi (navedeni u kanonskom obliku) : imenica, glagol, zamjenica, pridjev, broj (vrsta riječi), prilog, prijedlog, veznik, uzvik, niječnica, padež, rod, broj (gramatički), imenske riječi, promjenjive riječi, nepromjenjive riječi, nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental, perfekt, krnji perfekt, prezent, futur prvi, futur drugi, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, jednostavan glagolski oblik, složen glagolski oblik, osnova, nastavak, pomoćni glagol, pozitiv, komparativ, superlativ, sklonidba/deklinacija, sprezanje/konjugacija, stupnjevanje/komparacija, glagolski vid, dvovidni glagol, vidski par, vidski parnjak, svršeni glagol, nesvršeni glagol, prijelazni glagol, neprijelazni glagol, povratni glagol, glagolska imenica, glagolski način, brojevna imenica, glavni broj, redni broj, opća imenica, vlastita imenica, zbirna imenica, posvojna zamjenica, povratna zamjenica, povratno-posvojna zamjenica, pokazna zamjenica, upitna zamjenica, odnosna zamjenica, neodređena zamjenica, glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog prošli. Glede sinonimnih parova u nazivima sklonidba/deklinacija, sprezanje/konjugacija i stupnjevanje/komparacija valja napomenuti da se kao preporučeni naziv u svim udžbenicima dosljedno pojavljuje hrvatski naziv (sklonidba, sprezanje, stupnjevanje), a međunarodnica (deklinacija, konjugacija, komparacija) pojavljuje se kao dopunski dopušteni naziv prilikom definiranja pojma i njegova prvoga navođenja u udžbeniku, što je karakteristično za školsku praksu (Hudeček, Mihaljević i Vidović, 2006). NAZIVI NA SINTAKTIČKOJ RAZINI Kada je riječ o nazivima na sintaktičkoj razini, neujednačenost je naziva uglavnom vidljiva u navođenju sinonimnih parova.…”