Utjecaj Rekreacijskih Aktivnosti Na Mentalno Zdravlje

Abstract

Rekreacijska aktivnost je složen pojam i često je povezana s ostalim potencijalno korisnim elementima kao što su socijalna interakcija, izloženost svježem zraku, boravak u prirodi. Tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog zdravlja. Procesi kojima rekreacijska aktivnost utječe na opću dobrobit i mentalno zdravlje su veoma složeni. Zbog toga je jako teško odrediti element ponašanja i aktivnost koja će sa sigurnošću donijeti korist u bavljenju fizičkom aktivnosti.Poticanje na fizičku aktivnost neizostavna je aktivnost brojnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih programa i ustanova, a podržavaju ih sve brojnija istraživanja koja svjedoče o pozitivnim efektima fizičke aktivnosti za osjećaj subjektivne dobrobiti. Znanstvenici pretpostavljaju da je zadovoljstvo životom povezano s fizičkom aktivnošću putem osjećaja samoefikasnosti i fizičkog samopouzdanja. Mnogi autori smatraju da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na razinu samopouzdanja pojedinca te da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na očuvanje mentalnog zdravlja kod osoba starije životne dobi. Tjelesna aktivnost i sposobnost sprječavaju pojavu različitih vrsta demencije. Smatra se da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na svladavanje interpersonalnih vještina kod djece. U zdravih pojedinaca i osoba s invaliditetom tjelesna aktivnost utječe na manju podloženost stresu i depresiji. Tjelovježbu je moguće kombinirati s kognitivnom terapijom i terapijom lijekovima kod osoba koje su već oboljele od depresije. Redovito vježbanje i bavljenje sportom pozitivno povezano sa samopoštovanjem i samopoimanjem, a negativno je povezano sa stresom, anksioznošću i depresijom. Fizička aktivnost i tjelovježba korisne su u promociji pozitivne fizičke samopercepcije neovisno o spolu i dobnoj skupini. Cilj rada je na temelju dosadašnjih spoznaja analizirati utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje.

Tjelesna aktivnost i simptomi depresije i anksioznosti kod djece i adolescenata

“…In this sense, the role of serotonin is most often mentioned. Serotonin, among other neurotransmitters, participates in creating a good mood (Marić et al, 2020;Wipfli et al, 2011). The level or secretion of serotonin is influenced by numerous factors and regulatory mechanisms, and physical activity is definitely among them.…”

“…The influence of physical activity on cognitive functioning et al, 2016). Many reviews showed that regular physical activity can lead to better brain functioning (Marić et al, 2020), and hence to improved cognitive and academic performance (Biddle & Asare, 2011).…”

“…Of all the effects of physical activity on mental health, the connection between physical activity and symptoms of depression, as well as self-esteem has been most often investigated (Rodriguez-Ayllon et al, 2019). Research has shown that physical activity can improve self-esteem, at least in the short term (Biddle & Asare, 2011;Lema-Gómez et al, 2021;Marić et al, 2020). Achieving some specific goals in sense of physical activity can be very encouraging -it provides a sense of success and control, especially if certain goals seemed impossible in the beginning (Kern, 2016).…”

“…Finally, the social component of physical activity, particularly when done in a group setting, also plays a significant role in mental health. The social component of physical activity is very important for all people who participate in physical activity, especially children and adolescents, as well as for people with certain mental health problems (such as depression) and other at-risk groups such as people with disabilities, war veterans (Marić et al, 2020), refugees or other groups of underprivileged napredak 165 (1-2) 125-144 (2024) positions. Many studies have shown that participation in group activities, mostly in informal group physical activity can be beneficial for mental health, especially in reducing depressive symptoms (Doré et al, 2016;McMahon et al, 2016).…”

Zadovoljstvo Životom I Duševno Zdravlje Profesionalnih Sportaša

“…Marić i suradnici navode da je redovito vježbanje i bavljenje sportom pozitivno povezano sa samopoštovanjem i samopoimanjem, a negativno je povezano sa stresom, anksioznošću i depresijom. Fizička aktivnost i tjelovježba korisne su u promociji pozitivne fizičke samopercepcije neovisno o spolu i dobnoj skupini (34). Johnsgardi i suradnici (35) uočili su da je nakon dvadeset i jednog mjeseca programiranog bavljenja sportom znatno manja količinu simptoma stresa i depresije u grupi od petnaest pacijenata, nego li u kontrolnoj grupi koja nije bila podvrgnuta nikakvoj terapiji.…”