Metafora, metonimija, frazem i eufemizam: o čemu govorimo kada govorimo o smrti? Cilj je ovoga rada istražiti hrvatski frazeološki korpus vezan uz komunikaciju o smrti i umiranju, s posebnim obzirom na njegov eufemizacijski, odnosno disfemizacijski potencijal, a potom i ispitati jesu li s formiranjem tih dviju kategorija povezani isti ili različiti kognitivni mehanizmi. Radna je pretpostavka autorȃ ovoga rada da su eufemizmi u tom smislu češće temeljeni na metaforičkom načelu, s obzirom na to da konceptualna metafora kao dvodomenski model omogućuje konceptualni pomak iz traumatične ciljne domene tabua u kakvu ugodniju i komunikacijski prihvatljiviju iskustvenu domenu izvora, dok su disfemizmi u većoj mjeri vezani uz konceptualnu metonimiju koja, kao kognitivni mehanizam čija se izvorna i ciljna sastavnica, tj. pokretač i aktivna zona, zadržavaju u okviru iste konceptualne domene, ne pruža mogućnost konceptualnoga "bijega" iz traumatičnoga područja, već izravno imenuje neki od njegovih aspekata. Kako bi se ispitala utemeljenost takve pretpostavke, autori rada proveli su anketno ispitivanje o hrvatskome frazeološkom inventaru vezanom uz semantičko polje smrti i umiranja, a njegovi rezultati potom su obrađeni te analizirani u metodološkim okvirima kognitivnoga pristupa metafori i metonimiji. Pokazalo se da nešto više od polovice frazema ispitanici koriste u svrhu eufemizacije, a najčešće u tome posežu za konceptualnom metaforom SMRT JE SAN. Ključne riječi: smrt; tabu; eufemizam; disfemizam; frazem; konceptualna metafora; konceptualna metonimija.  Ovaj rad posvećujemo izv. prof. dr. sc. Branku Kuni, dragom i iskrenom prijatelju, nezaboravnom predavaču i radnom kolegi, koji nas je početkom 2018. godine iznenadno i zauvijek napustio.Barbara Kružić -Goran Tanacković Faletar: Metafora, metonimija, frazem i eufemizam: o čemu govorimo kada govorimo o smrti?

No abstract

The first goal of this paper is to give a description of the article-like uses of the Croatian numeral jedan ‘one’, the indefinite determiner neki ‘some’ and the demonstrative determiner taj ‘this’ within the theoretical framework of Cognitive Grammar. This description places these constructions along a cognitively grounded definiteness hierarchy spanning from the demonstrative determiner taj (definite) on one side to jedan (indefinite specific) and neki (indefinite non-specific) on the other side. The second goal of the paper is to give a description of the constructions combining the article-like demonstrative determiner taj with the article-like numeral jedan and the article-like indefinite determiner neki, i.e. taj jedan and taj neki, lit. ‘this some/this one’. The functions and usage profiles of these constructions are carefully differentiated and, in order to explain the data obtained, a richer articulation of the cognitively grounded definiteness hierarchy is put forth. A new position is proposed, existing between definiteness and specific indefiniteness, to account for entities that are contextually defined as indefinite by taj jedan and taj neki.