SAŽETAK Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture, a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih gradova. Namjera ovog rada ukazati je na povezanost procesa decentralizacije i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne, poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice revitalizacije.Ključne riječi: trgovački centri, povijesna jezgra, javni prostor, revitalizacija, Zadar.
UvodFenomen trgovačkih centara usko je povezan s usponom "potrošačkog društva" 1 , odnosno "potrošačke kulture" 2 i konzumerizma 3 (Featherstone, 1991.; Lipovetsky, 1 "Potrošačko društvo naziv je kojim se izražavaju neka svojstva suvremenog masovnoga kapitalističkoga i tržišnoga društva, društvenog djelovanja pojedinaca i skupina te načina ponašanja u kojima je potrošnja postala dominantna društvena vrijednost, a tržišni odnosi prevladavajući društveni odnosi" (Peračković, 2013.:35). 2 "Potrošačka kultura podrazumijeva da se u modernom svijetu, osnovne društvene prakse i kulturne vrijednosti, ideje, aspiracije i identiteti definiraju i usmjeravaju prema potrošnji, a ne drugim društvenim dimenzijama" (Čolić, 2008.:958). 3 Kao kompleksan društveni i kulturni fenomen, konzumerizam nadilazi sam čin potrošnje, odnosno prakse kupovanja te se može razumjeti kao "kulturni izraz i manifestacija sveprisutnoga čina potrošnje" (Čolić, 2008.:969). Drugim riječima, konzumerizam predstavlja "psihosocijalni izražaj presijecanja između strukturalnog i individualnog u sferi potrošnje. Iskustvo potrošnje jest psihosocijalno, u smislu da predstavlja most koji povezuje pojedinca i društvo" (Miles, 2006(Miles, .:4-5, prema Čolić, 2008. Pojedini autori stoga govore o konzumerizmu kao životnom stilu.