5U radu je pobliže razmotreno pulsiranje razvoja hrvatskoga zadrugarstva tijekom više od 150 godina duge tradicije njegova djelovanja, recentni razvojni trendovi i prostorno diferencirana razvijenost u suvremenom razdoblju. Rezultati pokazuju da je, unatoč dugoj tradiciji, hrvatsko zadrugarstvo u recentnom razdoblju suočeno s nizom razvojnih problema. Temeljni je uzrok takva stanja neodgovarajuća pravna regulativa -neusklađenost zakona o zadrugama i korelativnih zakona koji su relevantni za funkcioniranje zadružnoga poduzetništva, što se nepovoljno odražava na sve zadružne sektore, posebno na poljoprivredno zadrugarstvo kao njegov najrazvijeniji sektor. Rezultat je toga marginalan doprinos zadrugarstva gospodarsko-socijalnom razvoju demografski sve više destabiliziranih ruralnih područja države.Ključne riječi: zadrugarstvo, zadruge, poljoprivredne zadruge, Hrvatska, Europa This paper closely examines the fluctuations in development of agricultural cooperatives in Croatia during their 150-year-long tradition, as well as recent development trends, and spatially-differentiated development in the contemporary era. The results show that, despite the long tradition, contemporary Croatian cooperatives have been faced with a series of development problems. The main cause of that situation is inadequate legislation -a poorly adjusted law on cooperatives and correlative laws that are relevant for the functioning of cooperative entrepreneurship. This reflects unfavourably in all cooperative sectors, specifically agricultural cooperatives as its most developed sector. This has resulted in a marginal contribution of cooperatives to the socioeconomic development of the nation's demographically ever more destabilised rural areas. UvodSuvremeni ruralni prostor Hrvatske karakterizira više ili manje duboka kriza gospodarskoga, socijalnoga i demografskoga razvoja, koja se odražava u sve izrazitijoj atrofiji naseljenosti, posebno intenzivnoj u područjima ruralne periferije. O opsegu i dubini kriznih obilježja razvojnih procesa svjedoči podatak da se, prema postojećem indeksu razvijenosti, čak 58,2 % jedinica lokalne samouprave (upravnih gradova i općina) nalazi ispod praga od 75 % prosječne razvijenosti Hrvatske, od čega 10,5 % ispod praga od 50 % razvijenosti države.1 Pritom se -ovisno o geografskom položaju (posebno udaljenosti od razvijenijih gradova, kao žarišta prostornoga razvoja) te smjeru i intenzitetu razvojnih procesa -problemi i razvojni izgledi pojedinih jedinica lokalne samouprave znatno razlikuju. Te se razlike neposredno očituju u raznovrsnosti prostorne strukture, odnosno mozaičnom krajoliku ruralnih područja, a potkrjepljuje ih recentna tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske (usp. Lukić, 2012).Negativni razvojni trendovi u ruralnim područjima uzročno su najuže povezani s krizom poljoprivrede, tradicionalno najvažnijom gospodarskom granom s nadređenim utjecajem na razvojne procese i stabilizaciju izvangradskih područja. Od početka tranzicijskoga razdoblja razvoj hrvatske poljoprivrede opterećen je ni...

Lika) Original Scientifi c Paper Izvorni znanstveni članakLika is the most notable example of a periphery and also the most problematic region in Croatia. This work represents research into the region's demographic development under the conditions of Croatia's polarized development up to the beginning of the 1990s and the wartime and postwar events during the last intercensus period. The spatial scheme of analysis adheres to the sub-regions and contemporary local government units. The results show that Lika and all of its sub-regions were beset by demographic devastation already during the 1980s. In the current period, it is characterized by extremely inauspicious demographic features, which seriously brings into question the possibility of revitalizing this region.Key words: Lika, periphery, regional development, demographic development, migration balance, natural population trends, depopulation Lika: demografski razvoj u uvjetima periferije Lika je najizrazitiji primjer periferije i najveće problemsko područje Hrvatske. U radu je istražen demografski razvoj regije u uvjetima polariziranog razvoja Hrvatske do početka 1990-ih godina te ratnih zbivanja i poraća u posljednjem međupopisnom razdoblju. Prostornu shemu analize čine subregije i suvremene jedinice lokalne samouprave. Rezultati pokazuju da su Lika i sve njezine subregije bile zahvaćene demografskim izumiranjem već 1980-ih godina. U suvremenom razdoblju karakteriziraju je krajnje nepovoljna demografska obilježja, što ozbiljno dovodi u pitanje mogućnost revitalizacije tog prostora.

Aleksandar Lukić, Vedran Prelogović i Dane Pejnović -Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom prstenu -primjer općine Bistra HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 67/2, 85 -106 (2005 UVODDinamičan proces suburbanizacije među glavnim je obilježjima urbanizacije visoko razvijenih zemalja svijeta. Mnogobrojna empirijska istraživanja gradskih područja pokazuju da okolice velikih gradova zbog svojih obilježja (ugodan okoliš, dobra prometna povezanost, niža cijena zemljišta, niži porezi, itd.) postaju sve atraktivnije za stanovanje, Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom prstenu 1 -primjer općine Bistra Aleksandar Lukić, Vedran Prelogović i Dane Pejnović U radu su izložena obilježja suburbanizacije i kvalitete življenja u općini Bistra, u zapadnom dijelu Zagrebačke socio-ekonomske regije. Rezultati se poglavito temelje na terenskom istraživanju anketnim upitnikom, uz primjenu sistematskog slučajnog uzorka. Kao indikatori kvalitete življenja koriste se stavovi lokalnog stanovništva o prednostima, nedostacima i budućnosti njihova kraja. Istraživanje pokazuje da je općina Bistra reprezentativan primjer za proces suburbanizacije u zagrebačkom zelenom prstenu. No izdvaja se izrazitom prevlašću rezidencijalne suburbanizacije, dinamičnim demografskim rastom u posljednjem međupopisnom razdoblju (1991-2001.) i većom ovisnošću o funkciji rada i uslužnim djelatnostima matičnog grada (Zagreba). Kao najveću prednost kvalitete življenja stanovnici navode u visokoj mjeri očuvan okoliš, a najveći nedostatak nezavršenu i nedovoljno razvijenu infrastrukturu.Ključne riječi: suburbanizacija, kvaliteta življenja, urbana regija, Zagrebačka urbana regija, Bistra Suburbanization and Quality of Life in Zagreb Green Beltthe Case of Bistra MunicipalityPaper discusses suburbanization and quality of life in Bistra municipality in western part of Zagreb socio-economic region. Research is primarily based on questionnaire survey (systematic random sample). Main indicators are advantages, disadvantages and future development of municipality as seen by local population. Results have shown that Bistra municipality is representative example of suburbanization in Zagreb green belt. Residential suburbanization, dynamic demographic growth during 1990's and strong dependency on Zagreb have been recognized as main trends. Local population perceives unspoilt environment as the single most important quality of life in their municipality. Lack and inadequacy of communal infrastructure is considered to be the main disadvantage.

U radu se istražuju problemi i mogućnosti razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj iz perspektive ekoloških proizvođača. Pod pojmom ekološka poljoprivreda podrazumijeva se specifični sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi s ciljem proizvodnje zdrave hrane, odnosno zadovoljavanja odgovarajućih društvenih i gospodarskih potreba uz očuvanje prirodnog ekosustava i krajolika. Osnova su metodološkog pristupa telefonsko anketno istraživanje i istraživački razgovor (intervju). Anketom je obuhvaćeno 75 ili 15,8% od ukupno 474 ekološka proizvođača u Hrvatskoj 2008., dok je istraživački razgovor obavljen na prostornom uzorku Požeško-slavonske županije i njime je obuhvaćeno oko 90% ekoloških poljoprivrednika te županije. Rezultati pokazuju da je unatoč recentnom porastu broja poljoprivrednika taj oblik poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj suočen s brojnim problemima i još uvijek na niskome razvojnom stupnju. S druge pak strane Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj ekološke poljoprivrede, što bi kao eminentno turistička zemlja i buduća članica Europske unije morala znatno više iskoristiti.

Suvremeni razvoj Hrvatske opterećen je izrazitim regionalnim disparitetima. Kako su razlike u socioekonomskoj razvijenosti ključni generator prostorne pokretljivosti stanovništva, to se odražava i na atrofiju demografskih resursa slabije razvijenih područja, a na taj način i destabilizaciju njihove naseljenosti. Zbog uzajamne povezanosti gospodarskoga i demografskog razvoja, u radu su pobliže razmotreni demografski resursi kao indikator i čimbenik dispariteta u regionalnom razvoju države. Istraženi su demografski resursi 2001. i 2011. godine na tri hijerarhijske razine regionalnog razvoja i četiri prostorne kategorije prema kompozitnom indeksu razvijenosti županija 2013. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da: prvo, Hrvatsku karakterizira izrazito neravnomjeran prostorni razmještaj demografskih resursa; drugo, više od polovine ukupnoga broja županija ulazi u I. kategoriju razvijenosti, a samo tri županije u IV. kategoriju razvijenosti; treće, područja IV. kategorije razvijenosti karakteriziraju povoljni demografski resursi, a područja I. kategorije slabi demografski resursi, i četvrto, strukturna i dinamička obilježja indeksa demografskih resursa jasno indiciraju specifične razvojne probleme u pojedinim dijelovima zemlje.Ključne riječi: regionalni razvoj, indeks demografskih resursa, kompozitni indeks razvijenosti, Hrvatska Dane Pejnović, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno--matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: dapejno@geog.pmf.hr 321 Ovaj rad sufinancirala je Hrvatska zaklada za znanost projektom 4513.